Teme

  

Tema broja

   

Alergologija

   

Baromedicina

   

Biljna ljekarna

   

Dermatologija

   

Dijabetologija

   

Estetska kirurgija

   

Fizikalna terapija

   

Ginekologija i porodništvo

   

Hitni medicinski postupci

   

Imunologija

   

Infektologija

   

Interna medicina

   

Javno zdravstvo

   

Kirurgija

   

Klub Avéne

   

Kontaktologija

   

Kultura tijela

   

Logopedija

   

Mali, korisni savjeti

   

Medicinski leksikon

   

MediSense klub

   

Neurologija

   

Nutricionizam

   

Oftalmologija

   

Opća medicina

   

Ortopedija

   

Otorinolaringologija

   

Pedijatrija

   

Predstavljamo knjige

   

Prevencija

   

Priroda i zdravlje

   

Psihijatrija

   

Psihologija

   

Pulmologija

   

Reumatologija

   

Samoliječenje

   

Sport i rekreacija

   

Stomatologija

   

Stručne zanimljivosti

   

Traumatologija

   

Udruge oboljelih

   

Urologija

   

Vi pitate - mi odgovaramo

   

Vodič kroz pretrage

   

Školska medicina

  

Stručno-promotivni članci

Anketa

 
Faktor za zaštitu od sunca birate prema:
Tipu kože
Dobi (djeca/odrasli)
Duljini planiranog boravka na suncu
Željenom intenzitetu preplanulosti



» Rezultati
» Ostale ankete

 

Pretraživanje
 
Newsletter
 

Riječ urednika

Broj 37 / godina VII (kolovoz/rujan 2004.)

Ljeto je barem kalendarski u tijeku, iako nam ne pruža toplinu kakvu očekujemo. Upravo suprotno. Malo nas grije, malo hladi i tako iz dana u dan. Pa kako to izdržati? Sigurna sam da ste dosad pročitali puno naputaka koji vam pomažu prebroditi ovo ćudljivo vremensko razdoblje, pa se na takvim i sličnim uputama neću zadržavati.
Ono o čemu bih s vama željela podijeliti neka razmišljanja jest pitanje odgovornosti za svoje zdravlje. Oni malo naprednijeg razmišljanja već su davno shvatili da zdravlje nije samo odraz naslijeđa ili nečega što je Bogom dano nego svih naših postupaka usmjerenih prema njegovu očuvanju (ili narušavanju!). Koliko ste se puta upitali što i koliko činite za svoje zdravlje? Jeste li preispitali svoje životne navike, od jutarnjeg buđenja do odlaska na počinak?

Činjenica je da malo nas razmišlja o tome kako organizam ima svoj tjelesni sat, zadani fiziološki bioritam, i da postoji točno određeno vrijeme kad naši organi i organski sustavi najbolje funkcioniraju, kad lijekovi najbolje djeluju, kad nam najbolje odgovara tjelovježba... Što god interferira s normalnim bioritmom ćutimo kao loše osjećanje ili, u najgorem slučaju, kao bolest. A što je bolest nego poremećaj ravnoteže (homeostaze) tijekom koje organizmu treba pomoći da i dijelom svojih snaga ponovno postigne uravnoteženo stanje.

Treba nastojati dobro upoznati svoje tijelo, osluškivati signale koje nam svakodnevno šalje, a koje ili uopće ne registriramo ili ipak uočavamo, ali zanemarujemo. Nemojte ih zanemarivati. Oni su samo poruka da nešto nije u redu, da nešto ne radite kako treba. Zamislite se, pokušajte dokučiti što je to i nastojte pronaći najbezbolnije rješenje u danim okolnostima.

Nemojte čekati da se nešto dogodi nego svjesno i odgovorno poduzmite određene korake u provođenju redovitih dijagnostičkih pretraga. Jer što znači otkriti na vrijeme? Naravno, znači moći spriječiti da bude gore i moći izliječiti. A sve to sa sobom nosi i bolju kvalitetu ostatka života, koji je ipak jedan i neizrecivo vrijedan.

Carmen Rivier-Zurak, dr. med.
Glavna urednica