Vi pitate - mi odgovaramo

 ostali članci
  

Vi pitate..., mi odgovaramo...

  

Vi pitate..., mi odgovaramo...

  

Vi pitate..., mi odgovaramo...

  

Vi pitate..., mi odgovaramo...

  

Vi pitate... ...mi odgovaramo

svi članci »

Anketa

 
Ukoliko imate vaginalne tegobe, kao što su svrbež, iritacija, suhoća, pojačan iscjedak ili iscjedak neugodna mirisa, za pomoć ćete se obratiti:
ginekologu
liječniku obiteljske medicine
ljekarniku
informirati se iz medija i edukativnih letaka
pitati blisku prijateljicu
čekati da simptom prođe sam od sebe



» Rezultati
» Ostale ankete

 

Pretraživanje
 
Newsletter
 

Vi pitate - mi odgovaramo

Vi pitate... Mi odgovaramo...

objavljeno u broju 50 (10/06)

Stranica: [1] 2 »

DERMATOLOGIJA

dr. sc. Ivana Nola, dermatovenerolog, Zagreb

Imam pitanje vezano uz pojavu bijelih flekica na licu. Na čelu, odmah uz korijen kose, i sa strane obraza, također uz kosu i malo prema obrazima, u zimskom razdoblju pojavljuje mi se nešto slično lišaju, što svrbi i ljuska se. Posljednjih mjesec dana na mjestima ljuskica primijetila sam te bijele flekice, kao nedostatak pigmentacije. Iskreno, bojim se da se to ne bi proširilo po cijelom licu, pa me zanima što bi to moglo biti, ako mi možete ovako na neviđeno pomoći. Promjene mažem Lamisilom, koji pomaže i za flekice na dijelu leđa. Možete li mi dati savjet. Inače, uvijek mažem lice samo Niveom.
K.B.

Kod vas je najvjerojatnije riječ o suhoj seboreji na rubnom dijelu vlasišta, zbog čega se često savjetuje upotreba neutralnih lokalnih pripravaka, ili lokalni pripravci dermatološke kozmetike. Oni sadrže određene aktivne tvari koje smanjuju ljuske, koje postupno nestaju. No, točna vrsta lokalnog pripravka može se odrediti na temelju kliničkog pregleda. Rješavanjem osnovnog problema nestat će i bijele mrlje, koje su najvjerojatnije reakcija kože na osnovni problem. Svakako se javite dermatologu koji vas treba pratiti, i ovisno o kretanju promjena na vašoj koži vlasišta, prilagođavati terapiju.

DIJAGNOSTIKA

Anka Dorić, dr. med., spec. transfuzijske medicine, voditeljica laboratorijske dijagnostike i savjetovališta za spolno prenosive bolesti, VIROGENAPLUS

Pročitala sam članak u vašem časopisu o HPV-u, pa me zanima radi li se u Hrvatskoj Papa test metodom LBC-a? Postoji li to uopće kod nas?
M. J.

Nažalost, u Hrvatskoj se još niti u jednoj zdravstvenoj ustanovi Papa test ne radi metodom LBC (engl.- Liquid Based Cytology; u prijevodu - tekućinskom citologijom). Riječ je o posebnoj tehnici izrade i očitavanja rezultata Papa testa, kao i pohrane i pripreme uzorka, kojom se povećava postotak pouzdanosti nalaza. Naime, iz istog uzorka može se ponoviti i izraditi veći broj preparata za analizu (što nije slučaj kod klasičnog Papa testa), a kod pozitivnog, abnormalnog nalaza tako uzet uzorak može se koristiti i za dodatne analize (npr. za HPV-DNA test). Kako u klasičnom Papa testu broj lažno negativnih rezultata može biti 20 - 40 posto, nova tehnologija koristi se u mnogim zemljama EU zbog veće osjetljivosti i specifičnosti.

Papa test obavljam redovito svake godine. S obzirom na to da sad već godinu dana nisam imala spolni odnos (nakon kojeg sam napravila Papa test i nalaz je bio uredan), zanima me trebam li ponoviti test?
M. J.

U svrhu probira na karcinom, prema najnovijim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije iz 2006. (naslov knjige: "Comprehensive cervical cancer control: a guide to essential practice"), Papa test preporučuje se kao metoda probira u inače zdravih žena, svake tri godine. Ženama mlađima od 30 godina preporučuje se skrining (Papa test) češće od jednom godišnje ako pripadaju skupini osoba s rizičnim ponašanjem, češće mijenjaju partnere ili imaju promiskuitetne partnere. Savjetovala bih vam da ipak za godinu dana odete na Papa test, s obzirom na njegove nedostatke (ograničenu osjetljivost i specifičnost). Šteta što niste napisali koliko vam je godina. Naime, prema SZO preporukama, na probirno testiranje više ne trebaju ići žene nakon navršene 65. godine života, koje su imale uzastopno posljednja dva Papa testa uredna.

KIRURGIJA - PLASTIČNA

prim. mr. sc. Dubravko Huljev, dr. med., spec. plastične i rekonstruktivne kirurgije

Molim za stručnu pomoć. Nedavno su mi dijagnosticirali melanom dorsi na leđima. Madež su mi odstranili i naknadno obavili reeksciziju tumorozne tvorbe na istome mjestu i biopsiju sentinel čvorova. Možete li mi objasniti dijagnozu. Terapija mi još nije propisana.
Dragica, Labin
 

Kod atipičnih madeža (nepravilni rubovi, različite nijanse boje, veći od 6 mm, upaljeni rubovi, mijenjanje veličine i boje, itd.) postavlja se indikacija za odstranjenje i histološku analizu. Inicijalno se odstranjuju s najmanjom mogućom ekscizijom. Ako se histološki dokaže da je riječ o melanomu (malignom tumoru), treba učiniti širu eksciziju, odnosno odstraniti i dio kože oko madeža u širini nekoliko centimetara, kako bismo bili sigurni da je tumor odstranjen u cijelosti. Biopsija sentinel čvora (najbliži limfni čvor od tumora) radi se zbog dokazivanja postojanja metastaza u limfnim čvorovima, odnosno da se dokaže je li se tumor već proširio ili je još lokaliziran, ali i zbog odluke o daljnjoj terapiji.
U vašem slučaju riječ je o dokazanom malignom tumoru kože na leđima, pa je zato dodatno odstranjeno okolno tkivo i uzet čvor za analizu. Ovisno o histološkom tipu melanoma, veličini tumora (procjenjuje se po Breslow i Winslov klasifikaciji - procjena zahvaćenosti slojeva kože), kao i histološkom nalazu sentinel čvora, odlučuje se o daljnjoj terapiji. Raspon terapije kreće se samo od ekscizije tumora i okolnog tkiva (ako nema dokaza o raširenosti tumora i ovisno o klasifikaciji), što je kod vas već učinjeno, do kemoterapije i zračenja. Konačnu odluku donosi onkolog na temelju histološkog nalaza. Dosad su u vašem slučaju učinjeni svi postupci prema pravilima struke i najnovijim spoznajama o liječenju melanoma. Prognozu daljnjeg liječenja i rezultat nemoguće je dati na temelju podataka koje ste poslali, nego tek nakon patohistološkog nalaza tumora i limfnog čvora.

prim. Davorin Velnić, dr. med., spec opće i abdominalne kirurgije, Zagreb

Moj otac ima ugrađenu gastrostomu i hrani se preko nje već šest mjeseci. Uvijek se pomalo micala unutra i van, no već tjedan dana počinje se sve više uvlačiti u trbuh. Hrana nekad prolazi kako treba, a nekad se vrati. Bojimo se da se ne uvuče u potpunosti. Može li se gastrostoma zaštititi nečim od uvlačenja, odnosno je li normalno da se pomiče? Od lijekova tata uzima samo Ranisan za želudac. Molim vaš komentar i upute.
Dijana

Gastrostoma je kirurški formiran otvor na želucu koji služi za privremeno ili trajno hranjenje bolesnika, koji iz različitih razloga ne mogu uzimati hranu prirodnim putem. Obično je riječ o bolestima usta, ždrijela, jednjaka ili gornjeg dijela želuca. Može se kreirati otvorenim ili laparoskopskim postupkom. Nekoliko je metoda formiranja gastrostome. Uobičajena je pomoću cjevčice uvedene i pričvršćene u donji dio želuca, koja se samo malo pomiče prema unutra, u šupljinu želuca. Primjereno postavljena, stoma bi trebala omogućiti nesmetan ulazak tekućine i usitnjene hrane u želudac, bez povrata sadržaja ako je ostatni dio želuca dovoljno velik. Zbog toga se preporučuje bolesnika s gastrostomom hraniti nekoliko puta na dan manjim obrocima. Kako ovdje nije navedena vrsta gastrostome (obično je navedena na otpusnom pismu), teško je predvidjeti hoće li doći do njezina potonuća. Da se ukloni bilo kakva sumnja, preporučuje se posjetiti kirurga koji je obavio zahvat i koji će učiniti korekciju gastrostome.

Stranica: [1] 2 »