Psihologija

Kad je poremećaj sna zabrinjavajući

O poremećaju spavanja govorimo kad zbog problema u spavanju dijete počinje imati teškoća u svakodnevnim aktivnostima

Spavanje je dio našeg života. Pri spavanju se odmaramo i fizički i duševno. Tijekom budnosti postupno se narušava fiziološka ravnoteža u organizmu, pa je spavanje nužno kako bi se ta ravnoteža ponovno uspostavila.

Poremećaji sna su česti, a unatoč uvriježenom mišljenju, pogađaju i djecu. Neki oblici su češći kod djece, a neki kod odraslih. Nema djeteta koje barem jednom nije imalo problema sa spavanjem, ali o poremećaju govorimo kad zbog problema u spavanju dijete počinje imati teškoća u svakodnevnim aktivnostima: umorno je, pospano, teško se koncentrira na učenje ili počinje izbjegavati odlaske na školske izlete zbog svog ponašanja u snu jer se srami.

Poremećaje spavanja možemo podijeliti u četiri velike skupine:

• primarni poremećaji spavanja - pretpostavlja se da se javljaju zbog nenormalnosti u mehanizmima koji su odgovorni za započinjanje ili usklađivanje razdoblja budnosti i spavanja, a često su komplicirani okolinskim čimbenicima. Ove poremećaje dijelimo u: dizsomnije - obilježene nenormalnostima u količini, kvaliteti i vremenu spavanja; parasomnije - obilježene nenormalnim ponašanjem ili fiziološkim događanjima koji se javljaju u vezi sa spavanjem, specifičnim stadijima spavanja ili prijelazom spavanje - budnost.
• poremećaj spavanja vezan uz druge duševne poremećaje
• poremećaji spavanja zbog narušenog općeg zdravstvenog stanja
• poremećaji spavanja prouzročeni psihoaktivnim tvarima.

Kad govorimo o poremećajima spavanja, prije svega mislimo na primarne poremećaje.

Dizsomnije

Primarna insomnija - Riječ je o poremećaju koji karakteriziraju teškoće započinjanja ili održavanje spavanja ili neodmarajuće spavanje. Ovaj je poremećaj češći kod odraslih, iako nije isključen ni kod djece. Ako se javlja kod djece, onda je najčešće uzrokovan okolinskim čimbenicima: dijete ima problema u školi ili s vršnjacima, tako da noću razmišlja ili ima problema s odvajanjem od roditelja. Važno je naglasiti da lagan i isprekidan san ima obiteljsku podlogu.

Primarna hipersomnija - Obilježena je prekomjernom pospanošću i također se češće javlja u nekim obiteljima. Ovaj poremećaj obično počinje u adolescentnoj dobi, a najintenzivniji je između 15. i 30. godine života.

Narkolepsija - Riječ je o ponavljajućim i nekontroliranim napadima odmarajućeg spavanja. Pospanost se smanjuje nakon napada spavanja, da bi se vratila nekoliko sati kasnije. Narkolepsiji najčešće prethodi razdoblje dnevne pospanosti. Poremećaj najčešće klinički postaje izražen u razdoblju adolescencije. Obiteljska istraživanja upućuju na ulogu genetičkih čimbenika u razvoju ovog poremećaja

Poremećaji spavanja vezani uz disanje - Radi se o isprekidanom disanju koje dovodi do prekomjerne pospanosti ili nesanice. Ovaj poremećaj najčešće se javlja u srednjoj životnoj dobi, a kod djece je povezan s povećanim tonzilama. Opisana je obiteljska sklonost ovom poremećaju.

Poremećaj rasporeda spavanja-budnosti - Bitno obilježje ovog poremećaja je trajan ponavljajući model isprekidanog spavanja, koji je posljedica nesklada između osobnog endogenog sustava spavanje-budnost s jedne strane i zahtjeva okoline s druge strane. Češće se javlja kod osoba koje rade u noćnim smjenama, a često i kod adolescenata: ritam spavanja i budnosti kod adolescenata je različit od ritma odraslih, kao i od zahtjeva okoline. Ako slijede svoj ritam, adolescenti kasno odlaze spavati, imaju potrebu za dugim spavanjem, a okolinski zahtjevi ranog ustajanja zbog škole kod njih izazivaju stalan osjećaj umora.