Protefix stomatološka ordinacija
Na pitanja odgovara: Marija Sović, dr. stom., privatna stomatološka ordinacija, Klovićeva 8, Zagreb, tel. 01/2333 888, 091/5049 311
Kad s djetetom obaviti prvi posjet stomatologu i kako on izgleda? Kako najlakše kod djeteta razviti naviku pranja zubi i kada se tome treba ozbiljno posvetiti?
Preporučujem da roditelji, neovisno o tome ima li dijete karijes ili ne, prvi put posjete stomatologa u dobi od dvije godine. Naravno, situacija je znatno povoljnija ako nije potrebna nikakva intervencija. Prvi pregled, neovisno o tome je li prisutan karijes ili ne, sastoji se u upoznavanju djeteta sa stomatologom i njegovim "igračkama", kako bi se stvorila što bolja komunikacija. Ako dijete već pri prvom susretu dovoljno surađuje, zubići se premažu fluoridacijskim gelom. Ako karijes već postoji, ipak nikad tijekom prvog posjeta ne pristupam njegovoj sanaciji, nego najprije nastojim steći djetetovo povjerenje, a tek u drugom ili trećem posjetu, ako zaključim da je dijete spremno, krećem u sanaciju karijesa. Situacija se mijenja ako dijete prvi put dođe u ordinaciju s jakim bolovima pa je potrebno odmah reagirati. Zato, dragi roditelji, na vrijeme odvedite dijete stomatologu kako se u stomatološkoj ordinaciji ne bi bojalo, nego osjećalo ugodno. Što se tiče pranja zubi, najbolje je početi što prije. Dok je dijete još potpuno malo, roditelji bi trebali štapićem za uši namočenim u mlaku vodu ili kamilicu prebrisati prve zubiće. Onog trenutka kad dijete može držati četkicu u ruci, pustite ga da gledajući vas samo pere zube, a nakon toga mu ih i vi još jednom temeljito operite.
Zašto nastaju afte, kako se liječe i koliko obično traje dok u potpunosti ne nestanu?
Afte su općenito bolest mlađe populacije i najčešće se pojavljuju u dobi od 10 do 19 godina, ali s tendencijom ponavljanja tijekom života. Takva priroda bolesti kao i nepredvidiv početak i intenzitet, čine afte vrlo neugodnom, često teško snošljivom bolešću. Afte su također češće kod ljudi višeg socio-ekonomskog statusa, kod žena i osoba koje su pojačano izložene stresu, a katkad je posrijedi i obiteljska predispozicija. Pravi uzrok njihova nastanka je nepoznat. Međutim, postoje neki predisponirajući činitelji kao što su emocionalni stres, fizička iscrpljenost, alergijska stanja, metabolički poremećaji, hormonalni poremećaji, lokalna trauma, slabljenje imuniteta i dr. Terapija afti sastoji se u lokalnoj i sustavnoj primjeni kortikosteroida te u imunostimulacijskoj i vitaminskoj terapiji. Primjenom površinskih anestetika i ispiranjem različitim tekućinama u prvome se redu nastoji spriječiti bol, nakon čega slijedi smirivanje upale uporabom kortikosteroida te pospješivanje epitelizacije i podizanje imuniteta.
Poštovani čitatelji, ako imate pitanja vezana uz stomatologiju, uputite ih na adresu Oktal Pharma d.o.o., Utinjska 40, 10020 Zagreb, s naznakom Za Protefix stomatološku ordinaciju. Na vaša pitanja odgovara doktor stomatologije.
Kako se odlučuje hoće li pacijent primiti lokalnu anesteziju prije nekog zahvata na zubima, npr. kod brušenja zubi, ili će se zahvat raditi bez nje?
Ovisno o težini i vrsti zahvata koji se izvodi, stomatolog procjenjuje je li anestezija potrebna ili ne. Naravno, ako se radi o nekom manjem zahvatu, npr. sanaciji karijesa ili čak i brušenju zuba za neki protetski rad, anestezija se daje ovisno o tome jesu li tretirani zubi vitalni ili ne, ali i ovisno o želji pacijenta i njegovu pragu tolerancije na bol.
Je li istina da anestezija ne djeluje ako se daje u upaljeno zubno meso?
Točno je da, ako na zubu postoji neki upalni proces, anestezija djeluje znatno slabije ili čak uopće ne djeluje.
|
