Aronia

Neurologija

 ostali članci
  

Bolest crne jezgre mozga

  

Kad noge nemaju mira

  

Multipla skleroza - korak dalje u liječenju (2. dio)

  

Alzheimerova demencija - kad duh i tijelo prestanu biti jedno

  

Visoke temperature prijete

svi članci »

Anketa

 
U slučaju nepodnošenja, mlijeko i mliječnih proizvoda:
izbacim ih iz prehrane
potražim savjet liječnika
potražim savjet u ljekarni



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Neurologija

Od gubitka osjeta do motoričkih smetnji

Podijeli

Autori:
Vida Demarin, akademkinja
doc. dr. sc. Vanja Bašić Kes, spec. neurolog
objavljeno u broju 52 (2/07)

Od gubitka osjeta do motoričkih smetnji

Simptomi se najprije javljaju na najudaljenijim (distalnim) dijelovima udova zato što su najprije zahvaćena najduža živčana vlakna

Stranica: [1] 2 »

Polineuropatija označava oštećenje više perifernih živaca, osobito na krajnjim dijelovima ekstremiteta. Vrlo često je dio neke sustavne bolesti. Primarno mjesto oštećenja može biti vlakno živca (npr. u šećernoj bolesti, u oštećenju štetnim tvarima) ili mijelinskoj ovojnici koja okružuje živac (npr. u akutnoj ili kroničnoj upalnoj polineuropatiji, leukodistrofijama ili Guillan-Barreovu sindromu). Ako su zahvaćena mala mijelinska vlakna, javlja se primarni gubitak osjeta za temperaturu i bol, a u slučaju zahvaćanja velikih vlakana javljaju se motorički poremećaji.

Uzroci nastanka su različiti i mogu se podijeliti na nekoliko grupa. Tako razlikujemo polineuropatije:

  • kao posljedicu djelovanja štetnih tvari (nikotin, olovo, živa, alkohol)
  • kao posljedicu pritiska (osteofit, protruzija diska, priraslice nakon operacije)
  • nastale nakon traumatskog oštećenja
  • kao posljedicu djelovanja upalnog agensa (difterija, lepra, virusne infekcije, HIV infekcije)
  • u sklopu sistemskih bolesti (reumatoidni artritis, nodozni artritis)
  • zbog metaboličkog poremećaja (šećerna bolest, nedostatak vitamina B12, porfirija, jetreno i bubrežno zatajenje)
  • kao posljedicu neoplastičke (tumorske) infiltracije
  • kao posljedicu paraneoplastičnih stanja
  • kao posljedicu genetičkih poremećaja (Charcot-Marie-Tooth).

Postupan razvoj simptoma

Simptomi polineuropatije obično nastupaju postupno, u vidu motoričkih, osjetnih i vegetativnih poremećaja.
Motorički simptomi najčešći su u nogama. U lakšim slučajevima javlja se djelomična oduzetost, a teži slučajevi karakterizirani su potpunom oduzetošću mišića, ekstremiteta, a katkad i cijelog trupa. Zbog poremećene inervacije (prijenosa živčanih impulsa) na mišićima se vremenom razvijaju hipotrofija i atrofija, koje rezultiraju smanjenjem grube mišićne snage.
Osjetne podražajne fenomene čine parestezije, žarenje, pečenje, utrnulost, osjećaj stezanja. Tipična je bolna osjetljivost živčanih završetaka u mišićima na pritisak. Bol je češća noću, a može se pogoršati dodirivanjem zahvaćenog područja. Ako bolest napreduje, javljaju se znaci gubitka osjeta, tipično po distribuciji "čarapa i rukavica". Zbog poremećaja osjetnih živaca otežan je i hod.
Zahvaćanje autonomnog živčanog sustava manifestira se pojavom nemogućnosti zadržavanja mokraće i stolice, impotencije ili posturalne hipotenzije (pad krvnog tlaka nakon naglog ustajanja).
Kožne promjene uključuju smetnje pigmentacije, poremećaje znojenja, a u najtežim slučajevima prisutne su i trofičke promjene (glatka i sjajna kože, lomljivi nokti, osteoporoza).

Simptomi se najprije javljaju na najudaljenijim (distalnim) dijelovima udova zato što su najprije zahvaćena najduža živčana vlakna. U nekim slučajevima mišićna slabost, a rjeđe poremećaj osjeta zahvaća proksimalna područja, tj. rameni obruč ili zdjelični pojas.
Postoji i posebna polineuropatija moždanih živaca u kojoj su oštećeni motorički i osjetni moždani živci, i to uglavnom obostrano.  

Razvoj simptoma može biti akutan ili kroničan. Akutan tijek bolesti karakteriziran je naglom pojavom opće slabosti i klonulosti na koje se nadovezuju smetnje osjeta i motorički ispadi. Neurologijski simptomi dostižu vrhunac nakon jedan do dva tjedna bolesti. Nekoliko dana ili tjedana simptomi su stacionarni i nakon toga se polako počinju povlačiti.

Put do dijagnoze

Na temelju fizikalnog pregleda, anamneze i rezultata elektromiografije polineuropatije se mogu podijeliti na:

  • akutne ili kronične
  • osjetne, motoričke ili osjetno-motoričke
  • proksimalne, distalne, simetrične.

Elektromioneurografija je metoda pomoću koje se mjerenjem živčane provodljivosti utvrđuje prisustvo neuropatije i otkriva koji je točno živac zahvaćen, koji je tip pretežito pogođenih vlakana (senzorni ili motorički) te radi li se o aksonskoj ili demijelinizacijskoj patologiji.
Laboratorijski nalazi vrlo su važni za razjašnjenje uzroka nastanka. Potrebno je odrediti sedimentaciju, kompletnu krvnu sliku, šećer u krvi, jetrene enzime, elektrolite, ureju, kreatinin, vitamin B12, folnu kiselinu, reumatski faktor te antinuklearni faktor.
Ako se nakon dobivanja nalaza laboratorijskih pretraga ne pronađe uzrok polineuropatije, izvode se: kontrola hormona štitnjače, rtg srca i pluća, UZV abdomena, elektroforeza lipoproteina, obrada likvora te na kraju biopsija mišića, odnosno živca.

Stranica: [1] 2 »