Nutricionizam

Mršavljenje - koju dijetu odabrati

I najbolje planirane dijete gube smisao onog trenutka kad dobre namjere ne mogu kontrolirati klimavu obvezu prema trajnoj promjeni načina života

Dijeta po krvnim grupama - Ova dijeta, čiji je začetnik dr. Peter D’Adamo, temelji se na ideji da bi ljudi trebali planirati prehranu ovisno o svojoj krvnoj grupi, a zasniva se na načelima evolucije i proučavanju prehrambenih navika naših predaka. Za svaku krvnu grupu namirnice se svrstavaju kao preporučljive, neutralne i one koje treba izbjegavati. Tako se formiraju i liste namirnica za pojedinu krvnu grupu.
Osobe koje imaju krvnu grupu 0 trebaju prehranu temeljiti na namirnicama životinjskog podrijetla i povrću, a dopuštene su i sve vrste voća. Osobe s krvnom grupom A trebale bi konzumirati veće količine namirnica biljnog podrijetla: povrće, grahorice i cjelovite žitarice. Dopušteno je i voće, povremeno konzumiranje mesa, s prednošću peradi i fermentiranih mliječnih proizvoda. Osobama s krvnom grupom B dopuštena je najveća prehrambena raznolikost, a osobama s krvnom grupom AB predlažu se namirnice poput puretine, janjetine, mlijeka i mliječnih proizvoda, tjestenine, kupusa, prokulice i kukuruza.
Općenito gledano, najviše su zakinute osobe s krvnom grupom 0, a velike količine mesa mogu rezultirati prevelikim unosom zasićenih masnih kiselina odgovornih za kardiovaskularne bolesti. Nutricionistički je neprihvaćena jer nema dovoljnu znanstvenu utemeljenost.

Zona dijeta - Razvio je i popularizirao dr. Sears, a temelji se na održavanju određenog omjera inzulina i glukagona, važnih regulatora metabolizma ugljikohidrata. Održavanje pravilnog odnosa tih hormona, prema Searsu, pridonosi ravnoteži eikosanoida (supstancije slične hormonima koji se sintetiziraju iz višestruko nezasićenih masnih kiselina). Nadalje, ako je prehrana uravnotežena tako da 40 posto ukupnih kalorija potječe od ugljikohidrata, 30 posto od proteina i 30 posto od masti, idealna je za održavanje dobrog omjera inzulina i glukagona, važnih regulatora metabolizma ugljikohidrata.
Mnogi sportaši provode zona dijetu vjerujući da ona poboljšava kompoziciju tjelesne mase i omogućuje bolje sportske performanse. Dijeta je postavljena na dobrim temeljima, s bogatstvom voća i povrća, no zahtijeva potrebno znanje u slaganju tzv. blokova hrane, što je čini kompliciranom u odnosu na druge.

Sve ove dijete pridonose smanjenju prekomjerne tjelesne mase jednostavno zato što se svaka redukcija provodi u okviru 1000 kcal na dan. No, naglasak treba staviti na posljedice koje svaka od ovih dijeta ostavlja na zdravlje, jer kome je u interesu riješiti jedan problem, a navući drugi.

Zašto rijetki uspijevaju?

Istina o mršavljenju je bolna i mnogo drukčija - nema svemoguće tablete niti čarobne dijete. Bez obzira na popularne dijete, koje nas uvjeravaju na određene promjene metabolizma i ubrzavanje mršavljenja, ljudski se organizam ne može oduprijeti zakonima termodinamike.
Stvar je vrlo jednostavna - da biste smršavjeli, morate potrošiti više energije nego što je hranom unosite. Laički rečeno, morate jesti manje, a više se kretati. Zvuči vam poznato? Pa zašto onda samo rijetki uspijevaju?

Za početak, pokušajte usvojiti sljedeće činjenice...

• Dijeta nije izgladnjivanje, tj. biti na dijeti ne znači ništa ne jesti - Strogo redukcijska prehrana sa sobom nosi niz posljedica, poput anemije, umora, razdražljivosti, pada imuniteta, loše kvalitete kose i noktiju. Svaka osoba koja kreće na redukciju tjelesne težine mora izračunati svoj bazalni metabolizam, tj.energiju koja joj je potrebna za obavljanje osnovnih fizioloških funkcija. Dijete ispod 1000 kcal iscrpljuju organizam i u konačnici završavaju poznatim jo-jo efektom - kilogrami se vraćaju brže nego što su nestali.
• Provoditi redukciju težine zahtijeva veliku volju i upornost - Najvažniji čimbenik uspjeha je upornost. Ništa se ne postiže preko noći, a promjena i usvajanje pravilnih prehrambenih navika put je do sretnog kraja mršavljenja, a to je često mjesto gdje većina zakaže. Mršavljenje je dugotrajan proces i samo postupan gubitak kilograma jamči trajni uspjeh.
• Ne preskačite obroke, a pogotovo doručak u nadi da ćete brže mršavjeti - Mnogi koji se brzinski žele riješiti nakupljenog viška kilograma upadaju u zamku preskakanja obroka. Velik dio dana gladuju, a u fazi gladovanja organizam se ponaša krajnje racionalno: prilagođava se novonastaloj situaciji i štedljivo troši energiju. Zvuči nemoguće, ali proces mršavljenja se usporava.
• U redukciji tjelesne težine treba postaviti realne ciljeve - Motivi za mršavljenje su različiti. No, glavni bi trebao biti samo jedan - zdravlje! Bolji izgled samo je bonus.
• Tjelesna aktivnost troši kalorije - Promjena prehrambenih navika uz pojačanu tjelesnu aktivnost pobjednička je kombinacija mršavljenja. Nije nužno svakodnevno znojenje u teretani. Od velike koristi bit će žustro hodanje, rolanje, vožnja bicikla ili plivanje. Odaberite aktivnost koja najbolje odgovara vašem dnevnom ritmu.
• Mršavite pod nadzorom stručnjaka za prehranu - Prije negoli se upustite u program mršavljenja, razgovarajte s nutricionistom jer će vam na osnovi vaših individualnih potreba pomoći odabrati najzdraviji i najsigurniji način mršavljenja. Jedna dijeta nije primjenjiva na svaku osobu, jer je svaka individualno različita s obzirom na metabolizam, vrstu posla koji obavlja, dob, spol i sl.

Na kraju možemo zaključiti: gubiti kilograme i nije tako teško, ali održati postignutu težinu znatno je teže. Često tada bacamo krivnju na primijenjenu dijetu, no problem leži u nama samima. I najbolje planirane dijete izgubit će smisao onog trenutka kad dobre namjere ne budu mogle kontrolirati klimavu obvezu prema trajnoj promjeni načina života.