Tema broja: Život sa šećernom bolešću / Dijabetologija

Svi putovi do uspješne regulacije bolesti

Za oboljele od šećerne bolesti je važno je naučiti što više o svojoj bolesti, komplikacijama, načinu liječenja i samopomoći

Osnovni principi liječenja

Pravilna prehrana osoba sa šećernom bolešću osnovni je oblik liječenja. Ona se bitno ne razlikuje od prehrane zdravih osoba, nego znači uravnoteženu prehranu u kojoj su potrebe organizma za energijom, vitaminima i mineralima sadržane u obrocima tijekom čitavog dana.
Osnovni princip pravilne prehrane je priprema hrane i raspored u više obroka tijekom dana. To ne znači veću količinu hrane, nego češće uzimanje manjih obroka, u pravilnim razmacima. Tri su veća obroka tijekom dana (zajutrak, ručak i večera), a doručak, užina i noćni obrok su mali obroci koji ne opterećuju gušteraču za lučenje inzulina, a bolesnik između obroka ne osjeća glad (i jedna jabuka je obrok!).
Preporuča se da u ukupnom dnevnom unosu ugljikohidrata bude 55-60%, bjelančevina 10-20%, a masnoća do 30% (od toga zasićenih 10%, a nezasićenih 20%). Vitamini, minerali i voda neophodni su za normalan život i rad stanica tijela, ali nemaju energetsku vrijednost.
Prema tjelesnoj težini i visini (ITM - indeks tjelesne mase - visina/težina2), svakom se bolesniku izračuna njegova dnevna energetska potreba. Optimalan ITM za žene je 22, a za muškarce 23. Ako je tjelesna težina iznad 25 ITM, radi se o pretiloj osobi pa je potrebno smanjiti energetski unos, a ako je ispod 20 potrebno je povećati unos kalorija. ITM veći od 30 je bolest koju je potrebno liječiti.

Edukacija - Za oboljele od šećerne bolesti izuzetno je važna edukacija tj. naučiti što više podataka o bolesti, njenim komplikacijama, načinu liječenja i samo-pomoći. Treba savladati vještine i u trenucima lošeg općeg stanja znati kako si sam pomoći. Osoba sa šećernom bolešću mora imati dva liječnika, s tim da je jedan od njih i on sam. Poznavajući svoja prava, ali i obveze kao osobe sa šećernom bolešću, moguće je održati dobro zdravlje. Često je puta potrebno promijeniti navike ili način života, više pažnje posvetiti sebi i svom organizmu i pokušati se saživjeti s pojmom kronične bolesti koja oboljelog prati do kraja života.

Samokontrola u osoba sa šećernom bolešću je briga o vlastitom tijelu. Zato je potrebno:

• pridržavati se uputa o pravilnoj prehrani
• provoditi tjelesnu aktivnost
• kontrolirati tjelesnu težinu
• mjeriti krvni tlak
• provoditi redovno higijenu tijela i
• kontrolirati razinu glukoze, a u bolesnika s težim oblikom bolesti i acetona u krvi i mokraći.

Samokontrola glukoze u krvi i mokraći jednostavan je način kojim osoba sa šećernom bolešću može sama u svako doba provjeriti stanje regulacije šećerne bolesti: iz kapi krvi u roku od pola minute saznaje razinu glukoze u krvi; iz uzorka mokraće pomoću trake određuje količinu glukoze ili prisutnost acetona koji su se izlučili od prethodnog mokrenja. Prema dobivenim rezultatima, a na temelju znanja i iskustva u liječenju svoje bolesti, osoba sa šećernom bolešću sama određuje potrebnu dozu lijeka (inzulina ili tableta), količinu hrane koju će uzeti, vrijeme obroka i tjelesnu aktivnost.
Dobro educirani bolesnik provodi samokontrolu više puta dnevno, samostalno vodi dnevnik samokontrole i prilagođava liječenje, a prilikom svake liječničke kontrole sa svojim liječnikom i medicinskom sestrom raspravlja rezultate i svoje postupke. Samo na taj način moguće je postići dobru regulaciju šećerne bolesti, odnosno održati dobro zdravlje i doživjeti kvalitetnu i duboku starost.

MediSense Optium - aparat za mjerenje glukoze u krvi

Promjene razine glukoze i inzulina (porast i pad) nakon svakog obroka.

Tjelesna aktivnost za bolju regulaciju bolesti - Zbog kontrakcije mišića i ubrzane cirkulacije, otpornost za glukozu na stanicama tijela se smanjuje pa glukoza lakše ulazi u stanice gdje brže izgara i stvara potrebnu energiju. Kao i pravilna prehrana, i tjelesna aktivnost je potrebna i dobra za sve, bez obzira na postojeću bolest ili komplikacije. Osim što izuzetno dobro djeluje na utrošak energije i održavanje dobre kondicije i lijepog izgleda, pozitivno djeluje na opće fizičko i psihičko stanje svakog pojedinca. U stvari, tjelesna aktivnost bi trebala biti zadovoljstvo, a ne prisila. Ako netko ne želi aerobik može vježbati hodajući stepenicama umjesto korištenja dizala, brzim hodom otići na posao umjesto voziti se automobilom ili na večer prošetati umjesto gledati TV.