Faktori koji život znače
Oštećenje kože počinje prvim izlaganjem suncu i kumulativnog je karaktera, stoga nikad nije dovoljno rano za zaštitu
Smisao anti-aging tretmana
Pretjerano izlaganje sunčevim zrakama, bilo da je riječ o sunčevoj svjetlosti ili umjetnim izvorima UV zraka, dovodi do prijevremenog starenja kože. Dakle, simptomi starenja kože nastaju mnogo ranije u životu, a očituju se kao tamne mrlje na koži lica ili nejednolika pigmentacija, ranija pojava bora ili elastoze, tj. promjena u dubljim dijelovima kože koja zahvaćaju vezivno tkivo.
Mrlje na koži lica i bore u određenoj se mjeri mogu ukloniti dermatološkim tretmanima i zahvatima, no na promijenjenu teksturu kože više se ne može djelovati, pa čak ni operativnim zahvatom (face lifting). Upravo zbog toga iznimno je važno tijekom cijelog života kožu štititi kremama za zaštitu od sunca s odgovarajućim zaštitnim faktorom, nositi šešir ili kapu te na vrijeme početi s anti-aging tretmanima (tretmani protiv starenja kože) - već nakon tridesete godine života.
Smisao anti-aging tretmana je preventiva, odnosno odgađanje pojave simptoma starenja kože. Ako se tek u starijoj životnoj dobi, kad su na licu već duboke bore, započne s anti-aging tretmanima, rezultat će biti mnogo skromniji. No, to ne znači da rezultata nema, nego da se ne može postići željeni učinak. Drugim riječima, što se prije započne s tretmanima, bore će biti znatno manje uočljive i "mekše", a cjelokupni izraz lica bolji.
Ipak, treba upozoriti da se od takvih tretmana, koji uključuju ispunjavanje bora hijaluronskom kiselinom (koja je neživotinjskog podrijetla), primjenu Botulinum toksina tipa A ili LPG lifta 6 (stimulacija kolagena), ne može očekivati pomlađivanje kože za dvadeset godina. Oni ipak prije svega omogućuju izrazito osvježenje kože i izraza lica, čime je najveći broj osoba izrazito zadovoljan. No, oni koji očekuju nerealne rezultate, s pojmom "znatnog poboljšanja izgleda bora" i nisu u potpunosti zadovoljni. Stoga je kod svih tretmana pomlađivanja lica važno provesti trijažu, bilo da je riječ o zahvatima skalpelom ili bez njega.
Važnu ulogu u starenju imaju i geni. Oni određuju biološko starenje naše kože, koje se ne možemo zaustaviti, ali ga negativnim utjecajem ultraljubičastih zraka (iz prirodnog ili umjetnih izvora) možemo ubrzati. Takvo ubrzano starenje kože naziva se fotostarenje kože ili foto-aging. Najviše se uočava na koži lica, vrata, dekoltea i ruku (šake). Pravilnom zaštitom od sunca, poštivanjem pravila
o izlaganju suncu te korištenjem krema za zaštitu s odgovarajućim faktorom, znatno se mogu ublažiti simptomi fotostarenja kože.
I ne zaboravite...
1. I za oblačnih dana možemo dobiti opekline na koži.
2. Previše izlaganja suncu opasno je bez obzira na životnu dob.
3. Kreme za zaštitu od sunca sa
SPF-om štite, ali ne neograničeno.
4. Sunce treba izbjegavati od 11 do
16 sati.
5. Ako ne osjećamo toplinu tijekom sunčanja, ipak možemo izgorjeti.
6. UV zračenje djeluje štetno na kožu i oči.
7. Ljudi sa svijetlom kožom i kosom osjetljiviji su na UV zračenje.
8. Preplanulost nas ne štiti od opeklina.
9. Štetni učinci opeklina su kumulativni.
10. UV zračenje štetno je i zimi.
11. Djecu treba posebno dobro zaštititi.
12. Tamnija koža ne čini osobu atraktivnijom.
13. Refleksija UV zraka na pijesku može biti toliko jaka da izazove opekline.
14. Što nam je sjena kraća, to je UV zračenje opasnije.
15. Opekline se mogu zaraditi i za boravka u vodi.
16. Na većoj nadmorskoj visini UV zračenje je štetnije.
17. Sjena štiti od sunca djelomično, jer ne štiti i od raspršenog i reflektiranog UV zračenja.
Kako odabrati zaštitno sredstvo
Vrlo je važno znati odabrati odgovarajuće zaštitno sredstvo, tj. kremu za zaštitu od sunca koja štiti od štetnog djelovanja UV zraka. Ambalaža zaštitnih sredstava ima oznaku SPF, što je kratica za Solar Protection Factor, a znači da takav proizvod sadrži zaštitu od UV zračenja i daje nam podatak koliko prosječno možemo ostati na suncu uz primjenu kreme za zaštitu od sunca, a da ne dobijemo opekline. Što je sposobnost kreme za zaštitu od sunca za apsorpciju UV zraka veća, veći je i faktor zaštite.
SPF u najvećoj mjeri označava zaštitu od UVB zraka, a neki njezini sastojci blokiraju i UVA zrake. Među sastojke koji upijaju i UVA zrake ubrajamo avobenzon, oktokrilen, titan-dioksid, cinkov oksid i meroxyl SX.
Bez obzira na broj SPF, krema za zaštitu od sunca mora se na kožu nanijeti pola sata prije izlaganja i iznova nanositi svakih sat do dva, jer zaštitno sredstvo nestaje znojenjem ili kupanjem, a i općenito nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti aktivni sastojci se počinju raspadati.
Koji ćemo zaštitni faktor upotrijebiti, ovisi i o planiranom razdoblju boravka na suncu. Ako radite na otvorenom i niste u mogućnosti izbjegavati izloženost sunčevim zrakama od 10 do 16 sati, svakako upotrijebite najjači zaštitni faktor.
Neki proizvodi nose natpis koji potvrđuje vodootpornost, no to se odnosi na vrijeme od 40 do 80 minuta. Stoga se savjetuje nanijeti kremu za zaštitu od sunca nakon svakog kupanja. U svijetu se uvažava jedino kriterij vodootpornosti američke Food and Drug Administration (FDA), po kojem je preparat vodootporan ako nakon dva kupanja (plivanja) od 20 minuta na koži ostane 50 posto nanesenog preparata.
Što nam zapravo poručuju oznake
SPF - Krema za zaštitu od sunca sa SPF-om samo produljuje mogućnost boravka na suncu bez opeklina, ali ne omogućuje neograničeno dugo izlaganje. Primjerice, ako bez zaštitnog faktora uobičajeno "izgorimo na suncu" za 20 minuta, zaštitni faktor SPF 15 omogućuje da na suncu ostanemo pet sati, a da ne zaradimo sunčane opekline. Drugim riječima, minute razdoblja u kojem ne izgorimo bez zaštitnog faktora (20 min.) množe se s brojem zaštitnog faktora koji nanosimo na kožu (SPF 15) i tako dobijemo vrijeme koje možemo ostati na suncu, a da ne izgorimo (20 min. x SPF 15 = 300 min. ili 5 sati). No, povećanje zaštitnog faktora ne znači i proporcionalno dulje sigurno izlaganje suncu.
Sunblock - Označava sadržaj mineralnih sastojaka, poput titanijeva dioksida, cink-oksida ili željeznog oksida. Ove kreme za zaštitu od sunca teže se razmazuju i ostavljaju trag na površini kože, a kožu štite tako što reflektiraju UV zrake. Međutim, ne pružaju 100-postotnu zaštitu od sunca.
"Sunscreen" - Kreme s ovom oznakom štite kožu tako što apsorbiraju UV zrake i djelomično ih filtriraju, pri čemu manji dio UV zraka prodre u kožu.
O zaštiti ukratko
Samo pridržavanjem uputa o zaštiti od UV zračenja možemo uvelike pridonijeti zdravlju naše kože. Niti jedna krema za zaštitu od sunca ne nudi 100-postotnu zaštitu i samo je jedan segment u zaštiti od sunčeva zračenja. Ako se tek počinjemo izlagati suncu, i uz uporabu kreme za zaštitu od sunca s odgovarajućim SPF-om trebamo biti u hladu od 11 do 16 sati (vrijeme najsnažnijeg UV zračenja) ili nositi laganu svijetlu odjeću dugih rukava (nogavica) te šešir sa širokim obodom i naočale s UV filtrom.
Stranica:
«
1
[2]
|
