Nutricionizam

Prehranom protiv kroničnog umora

Umor je signal da u stilu života, svakodnevnim životnim navikama i načinu razmišljanja treba nešto mijenjati

Savjeti:

• svaki dan odvojiti malo vremena za sebe i činiti nešto što nam pričinjava zadovoljstvo - male sitne radosti koje ne koštaju puno
• prilagoditi prehranu da bi što prije detoksicirali organizam za početak povećati unos vode, izostaviti zaslađene gazirane napitke, smanjiti kofein te izbaciti ili smanjiti na najmanju moguću mjeru pušenje i konzumaciju alkohola
• povećati unos ribe, žitarica, svježeg i sušenog voća i povrća, orašastih plodova i sjemenki
• izbjegavati ili smanjiti unos suhomesnatih i konzerviranih proizvoda te rafiniranih ugljikohidrata
• ne uzimati samoinicijativno lijekove
• obratiti pozornost na dodatni unos vitamina i minerala koji se pod stresom prvi gube: vitamini B skupine, C vitamin, magnezij, kalcij, cink i željezo.

Kad smo u krizi, slatko nam može pomoći (jedna do dvije kockice čokolade), ali ako smo ovisni o takvoj vrsti hrane, takvi visokokalorični ugljikohidrati povećavaju količinu abdominalne masti i odlaganje neželjenog sala oko struka. Uz to, rafinirani šećeri iscrpljuju gušteraču koja u tom slučaju mora lučiti više inzulina, a ujedno se ponašaju i kao kradljivci B vitamina koji se pojačano troše da bi metabolizirali ugljikohidrate. Visokokalorična hrana vodi u "trbušnu debljinu", koja je jedan od čimbenika rizika za razvoj bolesti srca i krvnih žila.

Dr. Steven Pratt, oftalmolog iz Kalifornije, napisao je knjigu "Superhrana: 14 namirnica koje će vam promijeniti život". Autor smatra da neke namirnice imaju preventivni učinak na cijeli organizam. Svakodnevno gledajući krvne žile očnog dna, pošao je od pretpostavke da je cijelo tijelo povezano, pa ako je srce zdravo, onda će i oči ili koža biti zdravi. Po njemu, nema pravila u konzumiranju tih namirnica, tj. kad i kako ih konzumirati, ali bi bilo poželjno jesti ih što češće.
Tih 14 namirnica su: brokula, borovnice, bundeva, čaj (zeleni), grah, jogurt, losos, naranče, orasi, puretina, rajčica, soja, špinat, zob u zrnu. Bioaktivne tvari iz tih namirnica imaju povoljan učinak i mogu usporiti, a kod graničnih slučajeva i zaustaviti razvoj šećerne bolesti, visokog tlaka, nekih vrsta malignih tumora, Alzheimerove bolesti i sl.

Karakteristike nekih od 14 navedenih namirnica:

ORAŠASTI PLODOVI I LOSOS - Bogati su omega 3 masnim kiselinama. Savjet - pet puta tjedno pojesti šaku oraha, badema ili lješnjaka - smanjuje rizik od srčanih bolesti za 15 do 50 posto. 10 do 14 polovica oraha = 150 Kcal.
RIBA - Osobito plava (srdela, skuša, tuna), ali i ribe hladnih voda, kao što su losos i haringa, obiluju omega-3 masnim kiselinama koje povoljno djeluju na moždane funkcije i smanjuju umor.
BOROVNICE - Indijanci su ih koristili u iscjeljivanju. Obiluju C vitaminom i flavonoidima koji povoljno utječu na vensku i kapilarnu cirkulaciju te usporavaju degenerativne procese na oku (kataraktu).
NARANČE - Uz C vitamin, sadrže i karoten (provitamin A) koji je važan za funkciju imunološkog sustava, rast i razvoj stanica te funkciju oka.
GRAH I ZOB - Dobar su izvor vlakana koji održavaju naš kolesterol i šećer na niskoj razini, te osiguravaju normalan rad crijeva. Istraživanja su pokazala da prehrana bogata vlaknima doslovce snižava kolesterol (voće, povrće, zob, ječam, smeđa riža, grah i ostale mahunarke). Hrana bogata vlaknima sporije se probavlja, pa ne podiže razinu šećera u krvi, a osjećaj sitosti dulje traje.
JOGURT I DRUGI MLIJEČNI PROIZVODI, OSOBITO FERMENTIRANI - Imaju povoljan učinak na rad crijeva. Obiluju kalcijem, mineralom važnim za mineralizaciju kosti i prevenciju osteoporoze. Kalcij jača zube, djeluje protiv grčeva u mišićima i pomaže srcu da pravilno kuca. Novija istraživanja pokazuju da može smanjiti rizik od polipa te pomaže u gubljenju težine (istraživači sa sveučilišta Purdue otkrili su da žene koje uzimaju kalcij iz nemasnih proizvoda ili najmanje 1000 mg kalcija dnevno lakše mršave).

Kod kroničnog umora treba odabrati najbrži i najprirodniji put regeneracije i vraćanja vitalne snage organizma kroz izbor hrane koja obiluje ugljikohidratima, bjelančevinama i mastima u njihovu optimalnom omjeru, ali i potrebnim vitaminima i mineralima. Takve su pšenične klice, za koje se s pravom kaže da su i hrana i lijek. Nazivaju ih još "šampionima zdravlja", jer samo život održava život.
Sadrže organske fosfate koji pomažu u slučaju nedostatka mišićne snage i općeg lošeg stanja. Obiluju i kalcijem, magnezijem i vitaminima B skupine (osobito B1) koji obnavljaju i energiziraju živčani sustav. Savjetuju se djeci, sportašima, trudnicama i odraslima koji pate od dekalcifikacije i demineralizacije. Primjerice, 100 grama pšeničnih klica ima pet puta više kalcija i 12 puta više fosfora od iste količine bijelog kruha.
Pšenične klice same ili u kombinaciji s voćem (jedna jušna žlica dva puta dnevno, primjerice u 11 i 17 sati "brišu umor" i daju novi polet.

Kura pšeničnim klicama traje tri tjedna, a savjetuje se preventivno četiri puta godišnje na prijelazu godišnjih doba ili kod osjećaja umora i iscrpljenosti za podizanje vitalne snage i izdržljivosti organizma.
Na tržištu postoje svježe klice ili pržene pšenične klice u rinfuzi, a možemo ih i sami pripremiti kod kuće. U posljednje vrijeme mogu se kupiti klijališta, tj. specijalne posudice na kat, tako da istodobno možemo dobiti tri različite vrste klica, primjerice pšenicu, ječam i soju.

Osobnim izborom namirnica možemo smanjiti umor i pomoći organizmu u obnovi energije. Pravilna i korisna prehrana može se dovesti u vezu ne samo s dijetama i nutricionistički uravnoteženom prehranom nego i sa životnim stilom. Izabrati je znači dugoročno ulagati u banku zdravlja, a ujedno se stvara percepcija da i sami možemo učiniti nešto za sebe te da nismo na vjetrometini marketinških kampanja, čiji je krajnji cilj ostvarenje profita po svaku cijenu. Time bismo i sami svjedočili staru Hipokratovu tezu: "Hrana je lijek".