Hitni medicinski postupci

Narušena termoregulacija

Kako prepoznati poremećaje u stanjima povišene temperature okoliša i na koji način postupiti

Toplinski udar

U uvjetima povišene temperature okoliša i povećane vlage u zraku organizam nije u mogućnosti odstraniti višak tjelesne topline znojenjem pa naglo raste unutarnja temperatura tijela. To je stanje koje ugrožava život ako se ne prepozna i ne pruži hitna medicinska pomoć. Posebice su ugroženi stariji, osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, akutno alkoholizirani, ali i nedovoljno pripremljeni sportaši.

Simptomi i znakovi - Slabost, malaksalost, žeđ, vrtoglavica, jaka glavobolja, grčevi, ubrzano i jako bilo, nagli gubitak svijesti. Unutarnja temperatura tijela (mjerena u debelom crijevu) viša je od 40°C. Koža je topla, suha i rumena, katkad kod mlađih može biti i znojna.
Postupak - Osobu treba zaštititi od direktnog utjecaja povišene temperature okoliša, osloboditi suvišne odjeće, brzo rashlađivati hladnim oblozima, prskanjem tijela hladnom ili mlakom vodom uz stvaranje umjetnog propuha. Ne stavljati led na kožu. Ako ima mogućnosti, primijeniti kisik. Osobu koja je bez svijesti treba postaviti u bočni položaj i kontrolirati životne funkcije (disanje i ostale znakove krvotoka) do dolaska hitne medicinske pomoći i prijevoza u zdravstvenu ustanovu. Hlađenje se provodi dok se unutarnja temperatura tijela ne spusti na 38°C.

Kako spriječiti nastanak toplinskog udara

• Nositi svijetlu odjeću od lana ili pamuka, zaštititi se od sunca šeširom.
• Piti više tekućine nego obično iako nema osjećaja žeđi (2 - 4 čaše svakog sata). Izgubljenu sol i minerale mogu nadomjestiti napitci za sportaše. Ne piti alkohol, gazirane, jako slatke i hladne napitke. Srčani bolesnici, osobe na prehrani koja sadržava malu količinu soli, one koje moraju iz zdravstvenih razloga smanjeno unositi tekućinu, kao i one koje uzimaju lijekove za mokrenje, potražit će savjet svog liječnika o količini i vrsti tekućine za nadoknadu.
• Izbjegavati napore u najtoplije sate (sportske aktivnosti).
• Pripremiti se za fizički napor.
• Nadzirati osobe pod povećanim rizikom: djecu, starije, bolesne (srčani bolesnici, osobe koje boluju od visokoga krvnog tlaka) i one koji uzimaju lijekove (antidepresive, za cirkulaciju).
• Ne ostavljati djecu u pregrijanom vozilu.

Preporučene mjere zaštite zdravlja za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka (Hrvatska 2007.)

Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba
Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske
za zaštitu zdravlja starijih osoba, Zagreb, Mirogojska cesta 16, tel: 01/4696 164, faks: 01/4678 016, e-mail: gerontologija@publichealth-zagreb.hr

Centar za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba - Referentni centar Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba izradio je upute i preporučene mjere zaštite zdravlja starijih pri izlaganju visokim temperaturama zraka. To se osobito odnosi na starije osobe oboljele od kroničnih i kardiovaskularnih bolesti:

• Starije osobe nikako se ne smiju izlagati suncu od 10 do 17 sati, osobito ne stariji srčani bolesnici niti gerijatrijski bolesnici oboljeli od šećerne bolesti.
• Nužno moraju zaštititi glavu šeširom, maramom ili kapom.
• Prijeko je potrebno dnevno uzimati do dvije litre tekućine, bilo kao osam čaša negazirane vode, bilo u obliku juhe, variva ili čaja, te izbjegavati pržena, pohana, slatka, jako zasoljena i začinjena jela. Preporučuje se uzimati puno sezonskog voća i povrća, pridržavajući se pritom osam osnovnih pravila primjene prehrane u starijih osoba.
• Uz pridržavanje uputa o liječenju i kontrolnih uputa liječnika o uzimanju lijekova, nužna je učestalija kontrola krvnog tlaka.
• Glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije znak su uzbune za stariju osobu, osobito bolesnu i funkcionalno onesposobljenu, te se mora hitno javiti izabranom liječniku obiteljske medicine ili najbližoj hitnoj pomoći.
• Članovi obitelji, prijatelji, susjedi, znanci, članovi udruga koje se skrbe za starije za vrućih ljetnih mjeseci moraju češće kontaktirati stariju osobu, a u slučajevima njezine slabije funkcionalne sposobnosti, svaki dan po nekoliko puta.
• Starija osoba uza se uvijek mora imati svoje osnovne podatke - ime i prezime, godinu rođenja, adresu stanovanja i broj telefona kontakt osobe kojoj se može javiti u slučaju da joj nešto dogodi.
• Važno je redovito održavati čistoću i tijela i okoliša te se strogo pridržavati uputa o liječenju i kontroliranom uzimanju lijekova.
• Prijeko su potrebne tjelesne i psihičke aktivnosti starijih osoba, osobito kretanje, ali isključivo u jutarnjim i večernjim satima. Važno je i što više boraviti u prirodi (parkovi, vinogradi, voćnjaci, šetnjice uz more, jezero ili rijeku, i slična prirodna okruženja). Ako je kretanje otežano, nužno je redovito višesatno provjetravati prostoriju u kojoj boravi starija funkcionalno onesposobljena osoba.