Interna medicina

 ostali članci
  

Jedino i samo prevencija

  

Inzulinska pumpa - "gušterača" veličine mobitela

  

Svjetlo koje liječi

  

Upalne bolesti crijeva - epidemiološko istraživanje

  

Život nakon infarkta srca

svi članci »

Anketa

 
Probiotici nove generacije
sadrže više različitih probiotičkih sojeva u visokim koncentracijama
sadrže jedan probiotički soj u visokoj koncentraciji
sadrže manje probiotičkih sojeva, ali nude veću zaštitu organizma
uzimaju se samo za vrijeme trajanja antibiotske terapije



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Interna medicina

Zašto nastaje žgaravica

Podijeli

Autor:
prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., spec. internist - gastroenterolog
objavljeno u broju 55 (08/07)

Zašto nastaje žgaravica

Kad je žgaravica vodeći ili jedini simptom, vjerojatnost da je pridružena i refluksna bolest jednjaka veća je od 75 posto

Stranica: [1] 2 3 »

Žgaravica je jedan od najčešćih simptoma bolesti ili promjena u probavnom sustavu. Manifestira se osjećajem žarenja i/ili pečenja iza donjeg dijela prsne kosti ili visoko u "žličici", s povremenim širenjem tegoba u grudni
koš, sve do ždrijela. Nastaje zbog povrata želučanog sadržaja u jednjak, pa se najčešće javlja zbog bolesti jednjaka kao što su gastroezofagealna refluksna bolest (GERB - gaster = želudac; esophagus = jednjak; reflux = vraćanje sadržaja) ili kod promjena na ušću jednjaka u želudac (hijatalna hernija, slabost mišića završnog dijela jednjaka). Nije rijetka ni u stanjima kao što su vrijed (čir) želuca ili dvanaesnika te u bolesnika s karcinomom jednjaka i želuca, a često se javlja i u ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom i u trudnoći.
Jednjak, želudac i dvanaesnik čine jedinstvenu cjelinu koja služi prolazu hrane u ostale dijelove probavnog sustava. Jednjak je mišićna cijev koja se otvara tek ulaskom hrane iz usne šupljine, nakon čega peristaltički valovi jednjaka hranu prenose u želudac. Kružni mišić na donjem dijelu jednjaka ima važnu ulogu u nastanku žgaravice i GERB-a, jer zajedno s trbušnim dijelom jednjaka, skeletno-mišićnim vlaknima dijafragme i nekim drugim strukturama predstavlja prepreku prolazu želučanog sadržaja u jednjak. Tlak donjega mišićnog prstena jednjaka iznosi 10 - 30 mm Hg i viši je od tlaka u želucu, koji iznosi oko 10 mm Hg.

Gastroezofagealna refluksna bolest

U posljednjih nekoliko godina u gastroenterologiji se osobita pozornost posvećuje gastroezofagealnoj refluksnoj bolesti i žgaravici kao simptomu, a sve u svrhu prevencije i ranog otkrivanja raka jednjaka. GERB nastaje zbog ulaska želučanog sadržaja u jednjak, usta i dišne putove, a široki spektar simptoma (subjektivni osjećaj) i znakova (klinički uočljivi) ne poklapa se uvijek s težinom oštećenja sluznice jednjaka.
Kad želimo istaknuti broj bolesnika sa žgaravicom i onih s GERB-om, često koristimo model tzv. sante leda. Drugim riječima, vrh "sante leda", tj. manji dio, predstavljaju bolesnici koji se zbog žgaravice javljaju liječniku, a velik dio ljudi sa simptomima svoje tegobe rješava samostalno primjenom antacida ili antisekretornih lijekova koji se nalaze u slobodnoj prodaji.
U zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga žgaravica se svakodnevno pojavljuje u čak 10 posto odraslih, a simptomi GERB-a u oko 30 posto inače zdravih ljudi. Prema nekim podacima, čak 35 - 40 posto odraslih stanovnika u SAD-u osjeća žgaravicu barem jednom mjesečno. No, unatoč visokoj učestalosti GERB-a i dugom trajanju bolesti, smrtnost je niska, a komplikacije su češće u starijim dobnim skupinama, osobito u muškaraca. Kad je žgaravica vodeći ili jedini simptom, vjerojatnost da je pridružena i refluksna bolest jednjaka veća je od 75 posto.

Tablica 1 - Tipični i atipični simptomi i znakovi GERB-a

Tipični simptomi (jednjak)

Atipični simptomi

- žgaravica - oštećenje zubala (erozije), gingivitis
- vraćanje želučanog sadržaja u jednjak    - zadah iz usne šupljine
- bol u žličici - pojačano izlučivanje sline (hipersalivacija)
- otežano gutanje - promuklost
        - kronična upala grkljana (laringitis)
- štucanje
- aspiracija želučanog sadržaja
- astma, kronični kašalj
- bol u prsima koja nije srčanog podrijetla
- globus sindrom (globus hystericus)
- mučnina, podrigivanje

Pojava želučane kiseline u jednjaku tijekom dana promjenjiva je, tako da se počevši od jutra postupno pojačava i najjača je navečer. Naime, uzimanje hrane povećava izloženost jednjaka kiselini, uz posljedičnu pojavu žgaravice, pa je ona manje izražena nakon doručka, veća nakon ručka, a najveća nakon večere. U bolesnika koji imaju žgaravicu kao trajni simptom, izloženost jednjaka kiselini najveća je upravo ujutro. Iako su simptomi refluksne bolesti prisutni prvih nekoliko sati nakon lijeganja, u pravilu su najmanje izraženi noću. Dugotrajnija izloženost donjeg dijela jednjaka djelovanju želučane kiseline, uz nizak pH refluksnog sadržaja, pojačava simptome. Bol se javlja kad kiselina u jednjaku ima pH 4 ili niži.
Žgaravica kao vodeći simptom može biti prisutna godinama, no nisu rijetka razdoblja potpuna nestanka simptoma. Računa se da će oko 5 - 30 posto bolesnika sa znakovima refluksne bolesti imati i upalne promjene sluznice jednjaka (ezofagitis).

Razlikujemo tri oblika refluksne bolesti jednjaka. U blagom obliku simptomi se javljaju povremeno, bez promjena sluznice jednjaka. Žgaravica se pojavljuje jednom dnevno tijekom tri mjeseca, što smatramo kroničnim stanjem. Ovaj oblik refluksne bolesti najčešći je i nalazimo ga u više od 70 posto bolesnika.
Srednje tešku i tešku bolest karakterizira oštećenje sluznice, uz mogući nastanak vrijeda (čira) i suženja jednjaka te tzv. Barrettova jednjaka. U fazi kad nastanu teške promjene u jednjaku, žgaravica je samo izražena ili je uopće nema.

Stranica: [1] 2 3 »