English

Pratite nas na Facebooku

Interna medicina

 ostali članci
  

Sindrom iritabilnog crijeva - bolest ili poremećaj

  

Dijabetičko stopalo - pitanja i odgovori III. dio

  

Opstipacija problem modernog doba

svi članci »

Anketa

 
Kako brinete o svojoj kosi, koži i noktima?
uzimam dodatke prehrani dva puta godišnje (proljeće, ljeto) tijekom mjesec dana
uzimam dodatke prehrani jednom godišnje tijekom dva do tri mjeseca
uzimam dodatke prehrani dva puta godišnje tijekom dva do tri mjeseca
oslanjam se samo na svakodnevnu prehranu



» Rezultati
» Ostale ankete

Interna medicina

Zašto nastaje žgaravica

Podijeli

Autor:
prof. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., spec. internist - gastroenterolog
objavljeno u broju 55 (08/07)

Zašto nastaje žgaravica

Kad je žgaravica vodeći ili jedini simptom, vjerojatnost da je pridružena i refluksna bolest jednjaka veća je od 75 posto

Stranica: [1] 2 3 »

Žgaravica je jedan od najčešćih simptoma bolesti ili promjena u probavnom sustavu. Manifestira se osjećajem žarenja i/ili pečenja iza donjeg dijela prsne kosti ili visoko u "žličici", s povremenim širenjem tegoba u grudni
koš, sve do ždrijela. Nastaje zbog povrata želučanog sadržaja u jednjak, pa se najčešće javlja zbog bolesti jednjaka kao što su gastroezofagealna refluksna bolest (GERB - gaster = želudac; esophagus = jednjak; reflux = vraćanje sadržaja) ili kod promjena na ušću jednjaka u želudac (hijatalna hernija, slabost mišića završnog dijela jednjaka). Nije rijetka ni u stanjima kao što su vrijed (čir) želuca ili dvanaesnika te u bolesnika s karcinomom jednjaka i želuca, a često se javlja i u ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom i u trudnoći.
Jednjak, želudac i dvanaesnik čine jedinstvenu cjelinu koja služi prolazu hrane u ostale dijelove probavnog sustava. Jednjak je mišićna cijev koja se otvara tek ulaskom hrane iz usne šupljine, nakon čega peristaltički valovi jednjaka hranu prenose u želudac. Kružni mišić na donjem dijelu jednjaka ima važnu ulogu u nastanku žgaravice i GERB-a, jer zajedno s trbušnim dijelom jednjaka, skeletno-mišićnim vlaknima dijafragme i nekim drugim strukturama predstavlja prepreku prolazu želučanog sadržaja u jednjak. Tlak donjega mišićnog prstena jednjaka iznosi 10 - 30 mm Hg i viši je od tlaka u želucu, koji iznosi oko 10 mm Hg.

Gastroezofagealna refluksna bolest

U posljednjih nekoliko godina u gastroenterologiji se osobita pozornost posvećuje gastroezofagealnoj refluksnoj bolesti i žgaravici kao simptomu, a sve u svrhu prevencije i ranog otkrivanja raka jednjaka. GERB nastaje zbog ulaska želučanog sadržaja u jednjak, usta i dišne putove, a široki spektar simptoma (subjektivni osjećaj) i znakova (klinički uočljivi) ne poklapa se uvijek s težinom oštećenja sluznice jednjaka.
Kad želimo istaknuti broj bolesnika sa žgaravicom i onih s GERB-om, često koristimo model tzv. sante leda. Drugim riječima, vrh "sante leda", tj. manji dio, predstavljaju bolesnici koji se zbog žgaravice javljaju liječniku, a velik dio ljudi sa simptomima svoje tegobe rješava samostalno primjenom antacida ili antisekretornih lijekova koji se nalaze u slobodnoj prodaji.
U zemljama tzv. zapadnog civilizacijskog kruga žgaravica se svakodnevno pojavljuje u čak 10 posto odraslih, a simptomi GERB-a u oko 30 posto inače zdravih ljudi. Prema nekim podacima, čak 35 - 40 posto odraslih stanovnika u SAD-u osjeća žgaravicu barem jednom mjesečno. No, unatoč visokoj učestalosti GERB-a i dugom trajanju bolesti, smrtnost je niska, a komplikacije su češće u starijim dobnim skupinama, osobito u muškaraca. Kad je žgaravica vodeći ili jedini simptom, vjerojatnost da je pridružena i refluksna bolest jednjaka veća je od 75 posto.

Tablica 1 - Tipični i atipični simptomi i znakovi GERB-a

Tipični simptomi (jednjak)

Atipični simptomi

- žgaravica - oštećenje zubala (erozije), gingivitis
- vraćanje želučanog sadržaja u jednjak    - zadah iz usne šupljine
- bol u žličici - pojačano izlučivanje sline (hipersalivacija)
- otežano gutanje - promuklost
        - kronična upala grkljana (laringitis)
- štucanje
- aspiracija želučanog sadržaja
- astma, kronični kašalj
- bol u prsima koja nije srčanog podrijetla
- globus sindrom (globus hystericus)
- mučnina, podrigivanje

Pojava želučane kiseline u jednjaku tijekom dana promjenjiva je, tako da se počevši od jutra postupno pojačava i najjača je navečer. Naime, uzimanje hrane povećava izloženost jednjaka kiselini, uz posljedičnu pojavu žgaravice, pa je ona manje izražena nakon doručka, veća nakon ručka, a najveća nakon večere. U bolesnika koji imaju žgaravicu kao trajni simptom, izloženost jednjaka kiselini najveća je upravo ujutro. Iako su simptomi refluksne bolesti prisutni prvih nekoliko sati nakon lijeganja, u pravilu su najmanje izraženi noću. Dugotrajnija izloženost donjeg dijela jednjaka djelovanju želučane kiseline, uz nizak pH refluksnog sadržaja, pojačava simptome. Bol se javlja kad kiselina u jednjaku ima pH 4 ili niži.
Žgaravica kao vodeći simptom može biti prisutna godinama, no nisu rijetka razdoblja potpuna nestanka simptoma. Računa se da će oko 5 - 30 posto bolesnika sa znakovima refluksne bolesti imati i upalne promjene sluznice jednjaka (ezofagitis).

Razlikujemo tri oblika refluksne bolesti jednjaka. U blagom obliku simptomi se javljaju povremeno, bez promjena sluznice jednjaka. Žgaravica se pojavljuje jednom dnevno tijekom tri mjeseca, što smatramo kroničnim stanjem. Ovaj oblik refluksne bolesti najčešći je i nalazimo ga u više od 70 posto bolesnika.
Srednje tešku i tešku bolest karakterizira oštećenje sluznice, uz mogući nastanak vrijeda (čira) i suženja jednjaka te tzv. Barrettova jednjaka. U fazi kad nastanu teške promjene u jednjaku, žgaravica je samo izražena ili je uopće nema.

Stranica: [1] 2 3 »