Interna medicina

Zašto nastaje žgaravica

Kad je žgaravica vodeći ili jedini simptom, vjerojatnost da je pridružena i refluksna bolest jednjaka veća je od 75 posto

Dopunske pretrage, kao što su manometrija, pH-metrija jednjaka te kontrastni radiološki pregled, također imaju mjesta u procjeni navedenih tegoba.

Životni stil na prekretnici

U liječenju žgaravice i GERB-a mogu se koristiti različiti pristupi i lijekovi. S obzirom na to da se danas općenito naglašava očuvanje kvalitete života bolesnika, osnovni cilj liječenja je uklanjanje ili smanjenje simptoma (npr. žgaravice). Primjenom potentnih lijekova može se spriječiti nastanak komplikacija refluksne bolesti, odnosno izliječiti već nastale promjene sluznice jednjaka.

Promjena načina života, navika i prehrane osnovni je princip prevencije nastanka žgaravice i GERB-a. Neki od savjeta, koji se najčešće koriste u bolesnika koji se javljaju sa žgaravicom kao vodećim simptomom, su prestanak uzimanja alkohola, gaziranih pića, pušenja cigareta i cigara, izbjegavanje hrane koja izaziva žgaravicu (crveno i bijelo vino, kisela hrana, čokolada, sok od naranče, kava, jaki čajevi, rajčice, krastavci, luk), smanjenje povećane tjelesne težine, uzimanje više manjih obroka dnevno uz smanjen unos masti, izbjegavanje uske odjeće, izbjegavanje ležećeg položaja barem dva sata nakon jela, spavanje s podignutim uzglavljem, izbjegavanje dizanja težih tereta i većih tjelesnih napora, obazriva primjena lijekova koji mogu utjecati na tonus mišića jednjaka (npr. diazepam, nifedipin, verapamil) ili oštećuju sluznicu jednjaka (npr. tetraciklini, acetilsalicilna kiselina i nesteroidni antireumatici).
Unatoč tome što nema konzistentnih stavova o ulozi prehrambenih navika i stila života u nastanku simptoma refluksne bolesti ili oštećenja jednjaka, liječnik i bolesnik moraju procijeniti pogoršava li određena hrana ili neki drugi čimbenik simptome bolesti i potom odlučiti o eventualnim promjenama navika i ponašanja.

Unatoč svim savjetima i primijenjenim mjerama, antisekretorni (antiulkusni) lijekovi su osnova liječenja refluksne bolesti i uklanjanja simptoma žgaravice. Inhibitori sekrecije vodikove (protonske) pumpe (esomeprazol, omeprazol, lanzoprazol, pantoprazol) osnovni su i najučinkovitiji lijekovi koji se koriste u liječenju GERB-a, a znatno smanjuju i žgaravicu.
Antacidi, kao najstarija skupina antiulkusnih lijekova, danas imaju manju ulogu, iako se katkad mogu primijeniti, osobito kod uklanjanja povremenih simptoma.
Iako su antagonisti H2 receptora (ranitidin, famotidin, cimetidin) izgubili vodeće mjesto u terapiji žgaravice i GERB-a, njihova primjena ima opravdanja, osobito u sindromu koji karakteriziraju kasne noćne žgaravice, kad su dobrodošla nadopuna terapiji inhibitorima protonske pumpe.