Intervju: Kome prijeti KOPB?
Intervju s dr. Almom Rožman, pneumoftizeologom, povodom Svjetskog dana KOPB-a (kronične opstruktivne plućne bolesti)
Razgovarala dr. Carmen Rivier-Zurak
Alma Rožman, dr. med., spec. pneumoftizeolog
Poliklinika za dolesti dišnog sustva
Zagreb, Prilaz baruna Filipovića 11
Razgovarala:
Carmen Rivier-Zurak, dr. med.
Oktal Pharma
Dr. Rožman, možete li nam reći što je to KOPB i zašto se zadnjih godina o toj bolesti toliko govori?
- Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je progresivna bolest pluća, karakterizirana smanjenjem protoka zraka kroz dišne putove. Ova bolest je značajan javno-zdravstveni problem u svijetu, jer je broj oboljelih i umrlih u porastu. Četvrti je vodeći uzrok smrti u svijetu nakon koronarne bolesti, cerebrovaskularnih bolesti i akutnih respiratornih infekcija. U svijetu je od KOPB-a umrlo čak 2.74 milijuna ljudi.
Tko sve obolijeva od KOPB-a?
- Glavni uzrok nastanka ove bolesti je pušenje, aktivno ili pasivno, koje u odraslih povećava rizik za 10-43%. Okolišne čimbenike rizika predstavljaju stalna izloženost zagađenom okolišu (prašini, kemikalijama, zagađenom zraku u kući uslijed loženja bioloških materijala), česte respiratorne infekcije u dječjoj dobi, ali i socijalno-ekonomski status. Genetska predispozicija kao i preosjetljivost dišnih putova također povećavaju rizik od nastanka KOPB-a. Učestalost obolijevanja podjednaka je u muškaraca i žena, što je svakako povezano s pušačkom navikom.
Kako možemo prepoznati simptome bolesti i kome se obratiti za pomoć?
- Osnovni simptomi bolesti su kašalj, iskašljavanje i otežano disanje u naporu. Vrlo često, osobe starije životne dobi povezuju simptome s gubitkom kondicije, a kašalj kao normalnu pojavu kod pušača "jer je dobro da se pluća čiste". Neobično je važno prepoznati simptome u samom početku, stoga potičemo liječnike primarne zdravstvene zaštite na pravodobno otkrivanje KOPB-a, a svim pušačima starijima od 40 godina preporučamo da odgovore na nekoliko pitanja u obliku mini testa.
|
Mini test - Bolujem li od KOPB-a? |
| 1. |
Kašljete li često više puta na dan? |
| 2. |
Kad kašljete, iskašljavate li često sluz? |
| 3. |
Ostajete li bez daha brže od svojih vršnjaka? |
| 4. |
Jeste li stariji od 40 godina? |
| 5. |
Jeste li pušač ili bivši pušač? |
| Ako ste odgovorili sa "Da" na tri i više pitanja, potrebno je odmah posavjetovati se s liječnikom koji će vas uputiti na spirometriju, odnosno ispitivanje plućne funkcije. |
|
|
Kakva je pretraga spirometrija i zašto je važna za postavljanje dijagnoze KOPB-a?
- Spirometrija je pretraga koja se najčešće radi u pulmološkim ambulantama. Na osnovu nalaza, stručne osobe mogu procijeniti stupanj oštećenja dišnih putova i poduzeti mjere liječenja i rehabilitacije oboljelih.
Na koji se način liječi KOPB i postoji li razlika u terapiji ovisno o težini bolesti?
- Najvažnije je odmah prestati pušiti! Dokazano je da je to najučinkovitija i najisplativija intervencija u cilju smanjenja rizika od nastanka težih oštećenja ili usporenja napredovanja bolesti. Što se tiče terapijskih razlika, obično na temelju simptoma i poremećaja plućne funkcije utvrđujemo stupnjeve KOPB-a (blagi, umjereni i teški oblik), prema čemu se individualno za svakog oboljelog određuje i medikamentozna terapija. Svi pušači koji imaju kronične simptome kašlja i iskašljavanja, a još uvijek urednu plućnu funkciju, rizični su za nastanak KOPB-a i treba im savjetovati da obavezno jednom godišnje učine spirometriju. Oboljelima od KOPB-a koji uz simptome imaju i oštećenje plućne funkcije preporuča se liječenje inhalacijskim lijekovima koji udahom dospijevaju do periferije pluća i tako utječu na sužene dišne putove i upalu.
Koji se lijekovi koriste u liječenju KOPB-a i odgovara li terapija u Hrvatskoj svjetskim standardima u liječenju te bolesti?
- Osnovnim lijekovima smatraju se bronhodilatatori koji dovode do širenja dišnih putova. Postoje oni kratkog i brzog djelovanja (npr. Ventolin i Atrovent) koji se uzimaju po potrebi, za razliku od bronhodilatatora dugog djelovanja (npr. Serevent, Teolin, Teotard) koji se uzimaju redovito. Bronhodilatatori se mogu i međusobno kombinirati u sva tri stupnja bolesti. Protuupalni lijekovi iz grupe inhalacijskih kortikosteroida preporučuju se u liječenju umjerenog i teškog oblika bolest. Pokazalo se da vrlo dobar učinak ima kombinacija inhalacijskih kortikosteroida i bronhodilatatora (npr. Seretide), koja je dostupna i kod nas, tako da zaista možemo reći da se naši bolesnici liječe prema svjetskim standardima. Navedena terapija preporučena je i u smjernicama za prevenciju, dijagnosticiranje i liječenje KOPB-a, popularno nazvane GOLD. Bitan učinak terapije kombinacijom bronhodilatatora i inhalacijskog kortikosteroida je i smanjenje učestalosti pogoršanja bolesti koje zahtijeva hospitalizaciju, što predstavlja dodatni stres za oboljelog, a ponekad i potrebu za liječenjem kisikom.
Postoji li, osim farmakoterapije, još nešto što bolesniku s KOPB-om može pomoći u sprječavanju napretka bolesti?
- Prije svega, ovakvim bolesnicima treba pristupiti sveobuhvatno, educirajući ih o bolesti, mogućim pogoršanjima i komplikacijama. Potrebno je naglasiti važnost redovitog uzimanja lijekova, pravilnog načina disanja i iskašljavanja, što rezultira uspostavljanjem zadovoljavajuće kvalitete života. Sve navedeno obuhvaćeno je u programu plućne rehabilitacije kojim se želi oboljelima od KOPB-a omogućiti normalno funkcioniranje u obitelji i društvu, a uključuje određenu tjelesnu sposobnost za obavljanje dnevnih aktivnosti, bavljenje športom ili nekim oblikom rekreacije radi poboljšanja mišićne mase i boljeg podnošenja napora, smanjenje depresije. U ovakav program se osim oboljelih moraju uključiti i članovi njihove obitelji, a suradnja s interdisciplinarnim timom treba biti maksimalna, jer se samo na taj način može odgoditi hospitalizacija radi primjene kisika u liječenju ovih bolesnika. Takva terapija kisikom zahtijeva složen pristup jer je doživotna.
Što danas predstavlja najveći problem u liječenju KOPB-a?
- Prije svega, nije lako pridobiti bolesnike na suradnju u ranom stadiju bolesti, a teško je i provesti mjere odvikavanja od pušenja i obvezati ih na spirometrijsko testiranje najmanje jednom godišnje. Svakako bi trebalo iskoristiti mogućnosti medija u promicanju nepušenja, provođenja mjera zaštite okoliša te edukacije zdravstvenih djelatnika i opće populacije od mogućnosti obolijevanja od KOPB-a.
Što se u Hrvatskoj poduzima kako bi se povećala svijest javnosti o KOPB-u i posljedicama?
- Svjetska zdravstvena organizacija, u suradnji s Izvršnim odborom GOLD-a utemeljila je Svjetski dan KOPB-a s ciljem da se javnost upozna s veličinom problema koji ova bolest zauzima u svijetu. Dan KOPB-a svake godine ima aktualni slogan pod kojim se diljem svijeta organiziraju kampanje s ciljem poticanja aktivnosti javno-zdravstvenih djelatnika u smislu sprječavanja obolijevanja ili ranog otkrivanja bolesti, čime se može odgoditi pojava njenih teških oblika.
|
