Tema broja: Stres

Život pod stresom

Prejak ili preslab, tj. neprimjeren stresni odgovor može dovesti do različitih tjelesnih bolesti i duševnih poremećaja

Stres i psihički poremećaj

Patološki stres i psihotraume imaju važnu ulogu u nastanku svih funkcionalnih duševnih poremećaja. Osobe s izraženom genetskom predispozicijom za shizofreniju, čak i mali životni stresovi mogu dovesti do bolesti. Kod ljudi s genetskom sklonošću za depresiju, izlaganje srednje izraženim stresovima rezultira pojavom depresivne epizode. Izlaganje teškim psihotraumatskim stresovima i osobe koje nemaju genetsku predispoziciju za duševne poremećaje može dovesti do posttraumatskog stresnog poremećaja. Anksiozni poremećaji (panični poremećaji, opći anksiozni poremećaji) redovito su posljedica doživljaja stresnih situacija.

Bolesti povezane sa stresom
- alergije
- anksiozni poremećaji
- arterijska hipertenzija
- artritis
- astma
- bol u leđima, vratu i ramenima
- depresija
- glavobolje (migrene)
- gripa
- infarkt srca
- kožne bolesti (psorijaza)
- nesanica
- seksualni poremećaji
- prehlade
- probavne smetnje
- srčane tegobe
- ulkusna bolest

Vrste životnih stresova

Prema jačini i posljedicama koje ostavljaju životni stresovi, razlikujemo:

Male ili svakodnevne stresove koje nazivamo svakodnevnim problemima življenja. U njih se ubrajaju male svađe, npr. u obitelji, na radnome mjestu, gužva u prometu, utrka s vremenom, nedostatak novca, raskorak između želja i mogućnosti i drugo.

Velike životne stresove koji se ne događaju svakodnevno, ali uzrokuju veliku patnju. Većina ljudi može se uspješno nositi s ovakvim stresovima, no kod nekih se mogu pojaviti patološke ili bolesne reakcije, odnosno poremećaji tjelesnog i/ili psihičkog zdravlja. Nakon gubitka bliske osobe većina ljudi će tijekom žalovanja s vremenom odžaliti gubitak i vratiti se svakodnevnom životu. Nakon razvoda ili prekida emocionalne veze, unatoč patnji i osjećaju sloma svijeta, mnogi će uspostaviti novu uspješniju vezu i nastaviti normalno živjeti. Osobe koje imaju problema na poslu ili su ga izgubile, tjerane osjećajem nezadovoljstva i nesigurnosti, brzo će potražiti novi posao u kojem će se bolje osjećati i biti uspješnije. Manji broj njih u ovakvim i sličnim situacijama može zapasti u reaktivna depresivna i anksiozna stanja, pa čak i psihotična, u kojima je potrebna stručna medicinska pomoć.

Psihotraumatske životne stresove koji se u mirnodopsko vrijeme relativno rijetko događaju, ali su redovit pratilac ratova, revolucija i drugih kolektivnih nasilja, kao i prirodnih i prometnih katastrofa. Ovdje se ubrajaju događaji koji se većini ljudi duboko utiskuju u memoriju, a mogu izazvati i dugotrajne posljedice po zdravlje. Posttraumatski stresni poremećaj, u različitim njegovim oblicima, posljedica je izlaganja stresorima koji ugrožavaju tjelesni i psihički integritet neke osobe. Riječ je o situacijama sučeljavanja sa smrću, teškim zlostavljanjem i osjećajem gubitka kontrole nad vlastitim životom. Zbog jačine i neuobičajenosti, psihotraumatski stresovi nadilaze mogućnost prikladna sučeljavanja u većine ljudi. Kolikogod nam se neki veliki životni stresni događaj može učiniti teškim i bolnim u trenutku kad se dogodi, većina ljudi će prije ili kasnije prihvatiti njegovu neizbježnost (npr. smrt bliske osobe zbog starosti ili teške bolesti) ili čak naći neke pozitivne aspekte u onomu što se dogodilo po načelu "nije svako zlo za zlo". Osobe koje su doživjele teške psihotraume u načelu nisu tako racionalne. Nećemo sresti nekoga tko je bio izložen svakodnevnom sučeljavanju sa smrću, teškim zlostavljanjima, silovanjima, odvođenju na lažna masovna strijeljanja, otmici, gladovanju, potresu, poplavi ili razornom uraganu, i slično, da će reći, "baš je dobro što mi se to dogodilo".