Sezona crijevne "gripe" na pomolu
Glavna komplikacija je dehidracija, pa tekućinu treba nadoknaditi na usta ili putem infuzije
Virusni gastroenteritis, često nazivan i „crijevna gripa” (iako uzročnik nije virus gripe) infekcija je uzrokovana različitim virusima, čiji su glavni simptomi povraćanje i proljev, a zahvaća ljude u svim dijelovima svijeta.
Najčešći uzročnici su rotavirusi, norovirusi, adenovirusi tip 40 ili 41 i astrovirusi, s tim da svaki virus ima svoju sezonsku aktivnost. Tako su infekcije rotavirusima i astrovirusima češće u hladnijim mjesecima (od listopada do travnja), a infekcije adenovirusima javljaju se tijekom cijele godine. Norovirus se češće javlja u epidemijama koje zahvaćaju škole, dječje vrtiće, domove za starije osobe, a mogu se javiti i u bolnicama, kampovima, brodovima za krstarenje, prenoćištima, đačkim ili studentskim domovima.
NOROVIRUS
Smatra se najznačajnijim uzročnikom virusnih proljeva u odraslih, i drugim uzročnikom virusnih proljeva u djece (nakon rotavirusa). Uzrokuje upalu želuca, tankog i debelog crijeva.
Epidemiološke karakteristike - Iako se virus ne razmnožava u hrani, dovoljno je manje od 100 čestica da izazove oboljenje. Relativno je stabilan u okolini i može preživjeti smrzavanje i visoke temperaturu do 60°C. Do kontaminacije hrane može doći direktnim kontaktom s rukama zaražene osobe na kojima se nalaze čestice norovirusa (iz stolice ili povraćenog sadržaja) ili putem zraka, pri čemu se sitne čestice iz povraćenog sadržaja prenesu do hrane. Neke epidemije razvile su se nakon konzumacije školjki izvađenih iz kontaminirane vode. Čest prijenosnik u epidemijama su tekući dodaci hrani (”dresing” za salatu i glazura na kolaču), jer omogućuju virusu da se ravnomjerno rasporedi na veliku količinu hrane.
Poseban rizik predstavljaju oboljele osobe koje rade s hranom i mogu uzrokovati epidemiju u restoranima, domovima za starije osobe, bolnicama, školama, kampovima, brodovima, obiteljskim slavljima. U mnogim slučajevima epidemiju su izazvale upravo bolesne osobe koje su pripremale hranu.
S obzirom na to da postoje različiti tipovi norovirusa, osoba može oboljeti od norovirusne infekcije nekoliko puta tijekom života. Infekcija jednim tipom ne štiti od infekcije drugim tipom virusa, što je glavni problem u razvoju cjepiva protiv norovirusa.
Kako se širi norovirus? - Norovirus je nađen u stolici i povraćenom sadržaju oboljelih osoba. Do zaraze može doći na nekoliko načina:
- konzumiranjem kontaminirane hrane ili vode
- kontaktom s kontaminiranim površinama ili predmetima
- direktnim kontaktom s oboljelom osobom (njega oboljelog, zajednički pribor za jelo i piće).
Simptomi - Prilikom infekcije javljaju se mučnina, povraćanje i/ili vodenasti proljevi bez primjesa krvi, praćeni grčevima u trbuhu. Kod nekih oboljelih javljaju se i glavobolja, povišena temperatura i bolovi u mišićima. Simptomi obično traju jedan do dva dana, ali za to kratko vrijeme ljudi se osjećaju jako bolesnima. Glavna komplikacija je dehidracija, pa je kod osoba koje ne mogu uzimati tekućinu na usta potrebna nadoknada putem infuzije. Simptomi obično započinju 24 do 48 sati nakon zaraze, a mogu se javiti i već nakon 12 sati. Nema podataka da oboljele osobe ostaju dugotrajni nosioci virusa, ipak virus može biti prisutan u stolici i dva tjedna nakon prestanka simptoma. I drugi agensi (bakterije, paraziti, toksini...) mogu uzrokovati slične simptome.
ROTAVIRUS
Svoje ime dobio je prema latinskom nazivu (lat. rota = kotač), jer pod elektronskim mikroskopom izgleda poput kotača. Glavni je uzročnik proljeva u djece (uzrokuje 50 posto hospitalizacija djece s proljevima). Uzrokuje virusnu infekciju tankog crijeva, odnosno teške gastroenteritise u dojenčadi i male djece. Rotavirusni proljevi češće se javljaju u hladnijim mjesecima. Javlja se epidemijski u dječjim kolektivima.
Kako se širi rotavirus? - Prenosi se fekalno-oralnim putem (kontaktom sa stolicom i povraćenim sadržajem), ali prisutan je i u sekretu dišnog sustava i drugim tjelesnim tekućinama. S obzirom na to da je stabilan u okolini, može se prenijeti putem hrane, vode, kontaminiranih ruku i predmeta. Djeca mogu širiti virus na obitelj bliskim kontaktom nekoliko dana prije bolesti i nakon prestanka proljeva. Oboljelo dijete valja izolirati iz kolektiva.
Simptomi - Razdoblje inkubacije kod infekcije rotavirusom iznosi oko dva dana. Bolest obično počinje naglo, jakim povraćanjem, vrućicom i učestalim vodenastim stolicama. U tipičnim slučajevima praćena je srednje teškom i teškom dehidracijom. Dijete je blijedo, klonulo, nezainteresirano za okolinu, ima nadut trbuh uz čujna pretakanja. Bolest traje oko pet dana. Teži oblici bolesti javljaju se u djece do treće godine starosti, i može se javiti dehidracija. Kod starije djece i odraslih bolest obično ima blaži oblik. Kako postoji više tipova rotavirusa, dijete može oboljeti nekoliko puta. Nakon preboljele bolesti imunitet nije potpun, no ponovna infekcija rotavirusom obično ima blaže simptome.
Simptomi i pregled najčešće dovoljni
Dijagnozu postavlja liječnik, najčešće na temelju simptoma i pregleda oboljelog. Infekcije rotavirusom i adenovirusom mogu se brzo dijagnosticirati laboratorijski (otkrivanjem virusnih antigena u stolici). Infekcija norovirusom uglavnom se dokazuje kad se gastroenteritis javlja u epidemijskim razmjerima, i to posebnim laboratorijskim testovima dokaza virusa u uzorku stolice ili povraćenom sadržaju oboljelog.
Primarno spriječiti dehidraciju
Glavna komplikacija je dehidracija, pa je osnovni cilj nadoknada izgubljene tekućine i sprječavanje dehidracije. Najčešće je dovoljno uzimanje tekućine na usta i otopine elektrolita (oralne rehidracijske tekućine). Rizik je mnogo veći kod male djece, pa roditelji trebaju pažljivo pratiti broj promijenjenih pelena kod bolesnog djeteta. Ako oboljeli s proljevom zbog mučnine i povraćanja ne mogu uzimati tekućinu na usta, često trebaju infuziju. Dok proljev traje, ne treba jesti masnu, slatku i začinjenu hranu. Treba izbjegavati upotrebu antibiotika, jer ne djeluju na viruse, a primjena lijekova protiv proljeva (antidijaroici) može produljiti infekciju. Većina infekcija spontano se riješi.
Obvezne mjere prevencije
Kako bi se spriječilo širenje virusa, potrebno je pridržavati se osnovnih higijenskih mjera, prati ruke nakon korištenja WC-a i prije rukovanja hranom (bolesne osobe ne smiju pripremati hranu, npr. u restoranima). Sirovo voće i povrće treba dobro oprati prije jela. Bolesne osobe često povraćaju, a kako je povraćeni sadržaj također infekciozan, treba ga pažljivo obrisati i čistu površinu dezinficirati. Rublje (uključujući posteljinu, ručnike, maramice…) koje je bilo u kontaktu s povraćenim sadržajem ili stolicom oboljelog odmah treba oprati na visokoj temperaturi. Nakon mijenjanja pelena treba temeljito oprati ruke sapunom i toplom vodom, a mjesto mijenjanja pelena dezinficirati. Za sprječavanje rotavirusnih infekcija proizvedeno je i cjepivo.
|
