Dijagnostika

 ostali članci
  

Nasljedna trombofilija - važno je otkriti na vrijeme

  

Krvni biljezi - uloga u ranom otkrivanju i praćenju raka jajnika

  

Urogenitalne infekcije

  

Probir za Downov sindrom

  

Bjesnoća uvijek iznova prijeti

svi članci »

Anketa

 
Probiotici nove generacije
sadrže više različitih probiotičkih sojeva u visokim koncentracijama
sadrže jedan probiotički soj u visokoj koncentraciji
sadrže manje probiotičkih sojeva, ali nude veću zaštitu organizma
uzimaju se samo za vrijeme trajanja antibiotske terapije



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Dijagnostika

Rutinski pregled urina

Podijeli

Autor:
Renata Laškaj, dipl. ing. med. biokemije Odsjek za medicinsku biokemiju
objavljeno u broju 33 (12/03)

U pojedinim bolestima se promjene očituju u izlučivanju većih ili manjih količina pojedinih sastojaka mokraće ili u pojavi abnormalnih tvari

Prvi i osnovni test za ispitivanje bubrežne funkcije je kvalitativni pregled mokraće. Za ocjenu bubrežne funkcije od značenja su: boja, miris i specifična težina mokraće; prisutnost bjelančevina, krvi, odnosno hemoglobina u mokraći; izgled mokraćnog sedimenta.

Bubreg - Osnovna funkcija bubrega je uklanjane nepotrebnih i zadržavanje organizmu potrebnih tvari. Ultrafiltracijom u glomerulima stvara se tzv. primarna mokraća i to prelaskom vode i nisko-molekularnih spojeva koji se stvaraju tijekom metaboličkih procesa. Bubrezi također imaju određenu ulogu u, za život važnim, procesima kao što su:

  • uklanjanje toksičnih tvari i otpadnih produkata metabolizma
  • regulacija ravnoteže vode i soli, a time i održavanje osmotske ravnoteže između krvne tekućine i tkiva
  • regulacija acidobazne ravnoteže.

Mokraća - Mokraća (urin) je tekućina kojom se iz organizma izlučuju otpadni produkti metabolizma i strane štetne tvari. Zdrav čovjek dnevno izlučuje oko 1-2 l mokraće, prosječno oko 1.5 l. Količina izlučene mokraće (diureza) u pojedinim bolestima može jako varirati. Izlučivanje premalo mokraće (oligurija) javlja se npr. kod bubrežnih i srčanih bolesti. S druge strane, potpuna nemogućnost mokrenja i zadržavanje (retencija) mokraće, npr. zbog opstipacije mokraćnih putova, zove se anurija. Izlučivanje abnormalno velikih količina mokraće (poliurija) nalazi se obično u oboljelih od šećerne bolesti i to kod diabetes insipidusa.

U mokraći se dnevno normalno izluči oko 60 g raznih krutih sastojaka, koji se mogu grubo podijeliti u tri skupine:

  • anorganski i organski sastojci koji se normalno izlučuju u mokraći
  • tvari koje se samo prigodno izlučuju kod nekih fizioloških stanja: npr. laktoza se može pojaviti kod žena za vrijeme dojenja ili ketonska tijela kod osoba koje dulje vrijeme gladuju
  • razni lijekovi i otrovi općenito su organizmu strane i štetne tvari i kao takvi se u obliku derivata i konjugiranih spojeva izlučuju iz organizma mokraćom.

Važno je reći da sastav mokraće kod zdravih ljudi ovisi o mnogo čimbenika kao što su dob, prehrana, opskrbljenost organizma tekućinom, fizička aktivnost i razni vanjski čimbenici.

Rutinski pregled mokraće

Rutinski pregled mokraće je jedna od osnovnih laboratorijskih pretraga. Svaki takav pregled sastoji se od tri dijela:

1. Opis fizikalnih i fizikalno-kemijskih karakteristika mokraće: izgled, boja, miris, reakcija i specifična težina. Mokraća zdravih ljudi obično je bistra i žute boje. Boja potječe od mokraćnog pigmenta, urokroma. Specifična težina mokraće ima širok raspon od 1.010-1.025, a ovisi o količini izlučene mokraće. pH mokraće kreće se od slabo kiselog do slabo alkalnog (4.8-7.2).

2. Kemijska pretraga. Tom pretragom ispituje se sadrži li mokraća spojeve kojih u zdravih osoba nema ili ih ima samo u tragovima, a rutinskim testovima se ne mogu dokazati. Najčešće kemijske analize su analize na bjelančevine, šećer, ketonska tijela, urobilinogen, bilirubin i nitrite. U novije vrijeme se u te svrhe osim "klasičnih" testova sve više upotrebljavaju i test trake. Pretraga je brza i jednostavna pa se može izvesti u ambulanti ili uz bolesnički krevet. Test trake sadrže jedan ili više segmenata koji su impregnirani odgovarajućim reagensima, istim onim koji se upotrebljavaju i u klasičnim kemijskim testovima. Trake se čuvaju na suhom i od svjetla zaštićenom mjestu jer su jako osjetljive.

3. Pregled mokraćnog sedimenta tj. mikroskopski pregled taloga koji se dobije nakon što se mokraća centrifugira. Pregled sedimenta vrlo je važan dio rutinske kvalitativne pretrage mokraće, jer se na taj način može doći do važnih podataka koji iz kemijske analize nisu vidljivi. Sediment se sastoji od organiziranog i neorganiziranog dijela. Neorganizirani dio sadrži razne soli koje se pojavljuju u kristalnom ili amorfnom obliku, dok organizirani dio sadrži epitelne stanice (pločasti epitel), pojedinačne leukocite, mikroorganizme ili slučajne sastojke kao što su dlačice, zrnca škroba i kapljice masti. Patološki sediment obično se sastoji od raznih cilindara, eritrocita, leukocita, bakterija, parazita i njihovih jajašaca. Vrlo je važno da mokraća bude svježa, jer stajanjem organizirani elementi, cilindri i stanice brzo propadaju.
Sediment treba što vjernije i opširnije opisati kako bi liječnik dobio što potpuniju sliku onoga što je medicinski biokemičar vidio u mikroskopu. Nalaz se obično izdaje u brojčanim vrijednostima npr. 5-7 leukocita u vidnom polju, polje prekriveno eritrocitima itd.

Dijagnostička vrijednost

Promjene normalnih metaboličkih procesa, patološke promjene u funkciji urogenitalnog sustava i jetre, razni endokrini poremećaji, cirkulatorne smetnje i druga patološka stanja izazivaju promjene u fizikalnim svojstvima i sastavu mokraće. U pojedinim bolestima se te promjene očituju u izlučivanju većih ili manjih količina pojedinih sastojaka mokraće ili u pojavi abnormalnih tvari tj. tvari koje se normalno ne nalaze u mokraći ili se nalaze samo u tragovima. Upravo je zbog toga pretraga mokraće vrlo važna, kako za postavljanje dijagnoze tako i za praćenje tijeka bolesti i uspjeha terapije.


Kako pravilno sakupiti mokraću?

Ovisno o tipu pretraga koje se traže razlikujemo:

a) Prvu jutarnju mokraću - Za rutinski pregled obično se uzima svježa jutarnja mokraća, najbolje prva jutarnja. Sastav jutarnje mokraće najsličniji je prosječnom sastavu ukupne 24-satne mokraće. Sakupljenu mokraću treba što prije pregledati, a najkasnije 2 sata nakon što je uzeta, jer se stajanjem zbog djelovanja mikroorganizama i oksidacijskih procesa na zraku mijenja izgled i sastav mokraće (boja, miris, pH, izgled sedimenta).
b) 24-satnu mokraću - Naročito pažljivo treba sakupljati mokraću za kvantitativne pretrage (natrij, bjelančevine, kreatinin) jer se određuje koliko se neke tvari izluči u 24-satnoj količini mokraće. Na primjer, bolesnik isprazni mjehur u 7 sati ujutro i ta se mokraća baci. Sva ostala mokraća tijekom dana i eventualno noći sakupi se u bocu i tome se još doda prva jutarnja drugog dana u sedam sati. Ukupnoj količini mokraće izmjeri se volumen i za određivanje se uzme alikvotni dio. Da bi se spriječilo djelovanje mikroorganizama, sakupljenu mokraću treba držati na hladnom mjestu ili joj dodati neko sredstvo za konzerviranje.