Oktal Pharma

Tema broja

 ostali članci
  

Djeca ne znaju, ali vi znate...

  

Problem globalnih razmjera

  

Stres naš svagdašnji

  

Značaj, osobitosti i simptomi

  

Zajedno smo jači

svi članci »

Anketa

 
Što utječe na vašu odluku u odabiru anticelulitnog proizvoda?
dobra reklama
novi mehanizam djelovanja
iskustvo mojih prijateljica
poznati brand
sve po malo



» Rezultati
» Ostale ankete

 

Pretraživanje
 
Newsletter
 

Tema broja: Višestruko obolijevanje

Izazovi višestrukog obolijevanja

Autori:
Olga Badovinac, dr. med., spec. fizijatar i reumatolog
mr. sc. Dubravka Bobek, dr. med., spec. fizijatar i reumatolog
objavljeno u broju 58 (02/08)

Izazovi višestrukog obolijevanja

Istodobno obolijevanje od reumatske i kardiovaskularne bolesti ili dijabetesa jednostavno znači ne imati sreću

Stranica: [1] 2 3 »

Izvor: Reuma, broj 3/2007., www.reuma.hr

Sama po sebi reumatska bolest dovoljno je težak problem, ali kad je kombinirana s još jednom ili nekoliko kroničnih bolesti, tada je nevolja još veća. Ako ste se našli u takvoj situaciji, niste jedini. Naime, imati više kroničnih bolesti istodobno više je pravilo nego izuzetak za osobe s artritisom. Tu činjenicu istaknuo je Nacionalni centar za praćenje porasta komorbiditeta (istodobna prisutnost nekoliko bolesti) u SAD-u, na temelju rezultata velike studije koja je uključila više od 9200 ljudi, a od kojih je više od četvrtine izjavilo da ima reumatsku bolest. U toj je grupi četiri od pet ispitanika imalo najmanje još jednu organsku ili psihičku bolest. Upravo te druge bolesti, više nego sama reumatska bolest, bile su odgovorne za smanjenje aktivnosti svakodnevnog života.

Zaključak je jasan: poboljšanje zdravlja ne znači samo praćenje reumatske bolesti nego liječenje i svih drugih bolesti koje imate. U nastavku ćemo se usmjeriti na dvije česte istodobne bolesti, a to su kardiovaskularne bolesti (KV) i šećerna bolest.

Kardiovaskularne bolesti - Vrlo su česte i u SAD-u od njih boluje više od 70 milijuna ljudi, što je gotovo četvrtina cijele populacije. Te bolesti obuhvaćaju stanja koja oštećuju srce i krvne žile i mogu uzrokovati visok krvni tlak, srčani udar, druge srčane bolesti i moždani udar. Prema podacima Ujedinjenih naroda, srčane bolesti i moždani udar su prvi i treći vodeći uzrok smrti među muškarcima i ženama. Srećom, većinu tih događaja moguće je spriječiti promjenom životnog stila i odgovarajućim medicinskim tretmanom. U navedenoj studiji oko 10 posto osoba s reumatskim bolestima boluje i od srčane bolesti, a 35 posto njih ima visok krvni tlak. Za neke tipove upalnih reumatskih bolesti, npr. reumatoidni artritis (RA) i sistemski eritematozni lupus (SLE), poznato je da povećavaju rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti.

Šećerna bolest (dijabetes) - Ova bolest zahvaća više od 18 milijuna Amerikanaca, dok je u najmanje oko 5 milijuna njih bolest još nedijagnosticirana. Osobe s dijabetesom imaju problem sa stvaranjem ili korištenjem inzulina, hormona koji omogućuje šećeru u krvi (glukozi) ulazak u stanice, gdje služi kao glavni izvor energije. Šećerna bolest može uzrokovati mnoštvo ozbiljnih komplikacija, uključujući srčane bolesti, moždani udar, gubitak vida, oštećenje bubrega i živaca, aterosklerozu krvnih žila, probavne tegobe, bolesti zubnog mesa, a povećavaju i osjetljivost na teške infekcije. I ovdje je dobra vijest da zdrav način života, pažljivo kontroliranje razine glukoze i pravilno liječenje mogu uvelike smanjiti rizike za pojavu komplikacija te bolesti. U spomenutoj studiji više od 11 posto onih s reumatskom bolesti ima i dijabetes.

Upala izvan reumatskog okvira

Istodobno obolijevanje od reumatske i kardiovaskularne bolesti ili dijabetesa jednostavno znači ne imati sreću. Kako su sve te bolesti česte, neizbježno je da neki ljudi imaju više od jedne. Zajednički fiziološki mehanizam može biti u podlozi obolijevanja od više od jedne bolesti.
Upala je zaštitni odgovor organizma na bilo koji oblik ozljede, bolesti ili iritacije. Međutim, nekontrolirana upala igra glavnu ulogu u upalnim reumatskim bolestima, a djelomično i u nekima za koje tradicionalno smatramo da nemaju upalnu komponentu, kao što je osteoartritis (raniji naziv artroza). Tako je, primjerice, u reumatoidnom artritisu upala glavni čimbenik strukturnih promjena zglobova, a u konačnici boli i smanjene pokretljivosti zglobova, odnosno smanjene funkcionalne sposobnosti. U sistemskom eritematoznom lupusu upala može zahvatiti mnoge dijelove tijela, uključujući zglobove, srce, pluća, kožu, bubrege i živčani sustav.
Ono čega možda većina nije svjesna je da upala igra vrlo važnu ulogu i u kardiovaskularnim bolestima. Te su bolesti karakterizirane aterosklerozom, procesom ugradnje masnih naslaga i drugih tvari u arterije, što u konačnici može dovesti do srčanog ili moždanog udara. Smatra se da ateroskleroza započinje oštećenjem u unutarnjem sloju stanica stjenke arterija. To oštećenje može imati različite uzroke, kao što su visoka razina kolesterola i triglicerida, visok krvni tlak, pušenje cigareta i dijabetes. Ipak, bez obzira na uzrok, oštećenje arterija pokreće upalu koja, pak, pospješuje napredovanje ateroskleroze.

Bjelančevina zvana C-reaktivni protein (CRP), čija se razina u krvi povećava tijekom upale, sada se smatra biljegom kardiovaskularnog rizika. Što je CRP viši, to je veći rizik od srčanog udara. Zanimljivo, ta bjelančevina povišena je tijekom rasplamsavanja upalnih bolesti kao što su reumatoidni artritis i sistemski eritematozni lupus.
Upala može biti važna i u razvoju dijabetesa. Istraživanja pokazuju da određena razina upale često prethodi nastupu dijabetesa tipa 2, koji je odgovaran za 90 do 95 posto slučajeva dijabetesa. Velika studija objavljena 2004. godine u časopisu Američkog medicinskog društva pokazala je da će žene koje su u krvi imale visoku razinu tvari koja upućuje na upalu krvnih žila nekoliko puta vjerojatnije oboljeti od dijabetesa tipa 2 u odnosu na druge žene.
Kako upala može biti povezana s dijabetesom? Jedna je teorija da se upalno promijenjene krvne žile teže šire i tako priječe protok krvi. To smanjuje sposobnost krvi da prenosi inzulin u različite dijelove tijela i onemogućava inzulin da snizi razinu glukoze u krvi, što vodi u dijabetes.

Tri bolesti, jedan životni stil

Čimbenici životnog stila su sljedeća česta poveznica svih tih bolesti zajedno. Najbolji primjer je pretilost. Imate li reumatsku bolest, debljina uzrokuje dodatno opterećenje na vaše zglobove. To može biti čimbenik koji pridonosi razvoju osteaortritisa (OA) koljena. Koji god tip reumatske bolesti imali, dodatno opterećenje vaših zglobova pridonosi boli i nesposobnosti. Stoga gubitak tjelesne težine može smanjiti bol i pomoći u sprječavanju budućih oštećenja zgloba. Gubitak viška kilograma i vježbe mogu pomoći i u podizanju razine energije i smanjivanju umora.
Imate li srčanu bolest ili dijabetes, gubitak suvišnih kilograma može biti dvostruko koristan. Višak tjelesnih masnoća povećava rizik od srčanog ili moždanog udara, djelomično zato što suvišno salo uzrokuje pojačan rad srca. Prekomjerna tjelesna težina povisuje krvni tlak, razinu ukupnog kolesterola i triglicerida, a istodobno snižava "dobri" HDL kolesterol. Uz to, prekomjerna težina povećava i rizik od razvoja dijabetesa, koji ima tendenciju pogoršanja drugih čimbenika rizika.
Kad se razvije dijabetes tipa 2, povezanost s debljinom je poznata. Ako imate "šlauf", višak tjelesne težine oko trbuha, stanicama je otežano pravilno korištenje inzulina, što dovodi do porasta glukoze u krvi. To objašnjava zašto je većina novodijagnosticiranih dijabetičara debela. Ako izgube na tjelesnoj težini i počnu vježbati, mnogima se smanjuje razina glukoze u krvi.
Dakle, kao što ste vjerojatno već mnogo puta čuli, za postizanja i održavanja primjerene i zdrave težine važni su dijeta i vježbanje. Razgovarajte sa svojim liječnikom o najprikladnijoj strategiji gubitka suvišnih kilograma, uzimajući u obzir vaše zdravstvene potrebe. Ako pokušavate izgubiti suvišne kilograme, najnovije smjernice savjetuju provoditi srednje tešku fizičku aktivnost najmanje 60 minuta dnevno. Neizbježno je i praćenje unosa kalorija. Većina tih kalorija treba biti iz voća, povrća, integralnih žitarica, niskomasnog ili nemasnog mlijeka i mliječnih proizvoda, nemasnog mesa i peradi, ribe ili suhoga graha.

Stranica: [1] 2 3 »