Tema broja: Višestruko obolijevanje

Izazovi višestrukog obolijevanja

Istodobno obolijevanje od reumatske i kardiovaskularne bolesti ili dijabetesa jednostavno znači ne imati sreću

Odlučite se za zdrav izbor

Zapravo, što vas više boli, manje ste aktivni, pa tako dobivate na tjelesnoj težini, što uzrokuje još veću bolnost. Taj začarani krug može imati kobne posljedice na vaše zdravlje. Kako ne biste zaglibili u tom krugu, nužno je surađivati sa zdravstvenim timom da biste održali bol pod najvećom mogućom kontrolom te pronašli vježbe koje su za vas ugodne i sigurne.

Ono što biste trebali zapamtiti o zdravom načinu života i prije svega provoditi u djelo:

Kardiopulmonalne (aerobika) vježbe - Presudne su za kontroliranje tjelesne težine i održavanje primjerena rada srca i pluća. Gotovo svi bi trebali nastojati provoditi taj tip vježbi barem 30 minuta, najmanje tri do pet dana u tjednu. Međutim, morate obratiti pozornost na izbor tipa aerobnih vježbi. Primjerice, ovisno o vašem stanju, trebate izbjegavati aktivnosti visokog opterećenja ili prekomjerno naprezanje zglobova, kao što je trčanje, alpsko skijanje, klizanje i neke od jako dinamičnih aerobnih vježbi. Primjeri aktivnosti koje osobe s reumatskim bolestima često mogu lakše izvesti uključuju šetnju, ples, plivanje, biciklizam, skijaško trčanje ili aerobika u vodi.

Kontrola glukoze kod dijabetesa - Bolujete li od dijabetesa, valja kontrolirati razinu glukoze u krvi prije i poslije vježbanja kako biste doznali kako vaše tijelo odgovara na oscilacije u razini glukoze ili kako ih kompenzira. Neki ljudi, primjerice, moraju jesti prije vježbanja. Ako imate kardiovaskularnu bolest, promjene funkcije bubrega ili očiju povezane s dijabetesom ili kardiovaskularnim bolestima, može vam se savjetovati da izbjegavate teške vježbe, a manje intenzivne aktivnosti moći ćete provoditi. Srećom, vrste aktivnosti koje su lakše za zglobove promijenjene reumatskom bolešću mogu se primijeniti kao vježbe blažeg intenziteta. Jednostavno nemojte vježbati previše snažno i prebrzo. Ako imate dijabetičko oštećenje živaca u donjem dijelu noge ili stopalu, moguć je gubitak osjeta, što povećava rizik od ozljeđivanja. Često u takvoj situaciji dobar izbor mogu biti rasteretne vježbe, kao što su plivanje ili aerobika u vodi.

Vježbe snaženja - Druga kritična komponenta održavanja kondicije. Snažniji mišići omogućavaju bolju potporu i zaštitu vaših zglobova. Većina ljudi trebala bi raditi vježbe snaženja 2 do 3 puta tjedno. Naravno, možda ćete trebati prilagoditi vježbe snaženja vlastitoj fizičkoj kondiciji. Na primjer, umjesto vježbi sa skvrčenim koljenima koje jako opterećuju koljena, vježbajte ispruženih nogu. Ako imate kardiovaskularnu bolest ili dijabetesom uzrokovanu očnu bolest, dobro je izbjegavati dizanje teških utega, vježbanje do iznemoglosti ili zadržavanje mišićne kontrakcije dulje vrijeme. Ali, postoje još mnoge vježbe snaženja koje možete raditi s lakšim utezima, elastičnim trakama ili težinom tijela.

Riba i nadomjesci od ribljeg ulja - Mogu biti višestruko korisni. Riba je dobar izvor bjelančevina, ali za razliku od hamburgera, plava riba sadrži niske vrijednosti zasićenih masnih kiselina i visoke vrijednosti omega-3 masnih kiselina. Istraživanja pokazuju da omega-3 masne kiseline, koje služe kao blokovi za izgradnju protuupalnih tvari u tijelu, mogu smanjiti upalu zgloba i bol, osobito kod osoba s reumatoidnim artritisom. No, to nije sve. Te iste masne kiseline mogu poboljšati i zdravlje srca te smanjiti razinu triglicerida u krvi. Američko srčano udruženje preporučilo je da osobe sa srčanim bolestima svakodnevno konzumiraju omega-3 masne kiseline, preferirajući jedenje plave ribe, kao što su skuša, jezerska pastrva, haringa, sardine, tuna ili losos. Dodaci prehrani s ribljim uljem druga su mogućnost, ali nije jasno koliko su sigurni i korisni, pa zato provjerite s liječnikom jesu li vam preporučljivi. Nemojte pretjerati s dodacima prehrani jer konzumiranje više od 3 grama na dan u nekih ljudi može uzrokovati obilno kvarenje.
Također, trudnice ili dojilje i mala djeca trebaju izbjegavati konzumiranje ribe koja sadrži visoku razinu žive, kao što je morski pas, zlatni grgeč, sabljarka i skuša.

Više stresa - više problema 

Ako bolujete od bilo koje kronične bolesti, to može uzrokovati vrlo velik stres. Kad su brige i svakodnevnica još popraćene bolešću ili boli, stres vrlo lako izbjegne kontroli. Tada još samo treba neka loša situacija i sve se pogoršava.
Višak kortizola, hormona koji se oslobađa tijekom stresa, pospješuje nakupljanje tjelesne masnoće oko trbuha. Kao što je već napomenuto, debljina i trbušna debljina čimbenici su rizika za razvoj srčane bolesti i dijabetesa. Uz to, kortizol i slične kemijske tvari koje tijelo oslobađa tijekom stresa pospješuju upalu i mogu pokrenuti bolno rasplamsavanje reumatoidnog artiritisa, što još više pogoduje stresu.
Kad razina stresa dođe do gornje granice, mnogi ljudi na takvo stanje odgovaraju jedući prekomjerno, puši ili pije prevelike količine alkohola. A sve te navike imaju negativan utjecaj na opće zdravlje. Uz to, stres može dovesti do privremenog i katkad dramatičnog porasta krvnog tlaka. Kod nekih ljudi može izazvati znatan porast razine kolesterola. S vremenom te kratkoročne fiziološke reakcije mogu dovesti do dugoročnih problema.
U studiji provedenoj 2005. godine, objavljenoj u časopisu Američkog psihološkog društva, britanski znanstvenici pratili su 199 odraslih osoba srednje životne dobi čija je reakcija kolesterola na stres bila izmjerena tri godine prije. Oni čiji je
kolesterol naginjao naglom skoku u stresnim situacijama pokazali su i dugoročno znatno povećanje razine kolesterola. Kratkoročno stres uzrokuje i nagli skok glukoze u krvi zato što se tijelo priprema za borbu ili povlačenje. Kao rezultat toga dugoročni stres može pridonijeti dugoročnim problemima s visokom razinom glukoze, kao i kolesterolom. A neki su ljudi skloniji takvim reakcijama.