Ginekologija i porodništvo

Kad promjene zakucaju na vrata

Promjena hormonalnog ritma u vrijeme perimenopauze kod žena može izazvati bolan osjećaj gubitka samokontrole

Menopauza je pojam koji označava posljednju menstruaciju u životu, o čemu zaključujemo tek retrogradno nakon što žena godinu dana nema krvarenja. Prosječna dob u kojoj nastupa menopauza je oko 50 godina, što znači da žena, s obzirom na napredak medicine i tendenciju produljenja očekivanog trajanja života, trećinu životnog vijeka provede u postmenopauzi.
Svaka žena menopauzu doživljava na svoj način. Najveća razlika zamjećuje se između žena koje u menopauzu ulaze u tipičnim godinama, spontano, i onih koje ulaze ranije, bilo spontano bilo inducirano. Žene koje ranije ulaze u menopauzu trebaju posebnu skrb. Većina njih koje u menopauzu ulaze spontano ne zamjećuju posebne fizičke promjene u vrijeme perimenopauze, osim nepravilna menstrualnog ciklusa, koji prestaje u menopauzi. Žene kod kojih je menopauza inducirana (npr. ako su im kirurški odstranjeni jajnici) imaju jednake simptome, koji su često mnogo teži i ozbiljniji. Mnogi čimbenici pridonose količini stresa izazvanog tim promjenama, uključujući životni stres i psihološki učinak starenja i eventualne bolesti.

Vrućina u valovima

Najčešći simptomi vezani uz menopauzu su napadaji vrućine. Što ih doista izaziva, još nije do kraja razjašnjeno, ali zna se da su rezultat promjena u hipotalamusu, dijelu mozga u kojem se regulira tjelesna temperatura. Ako hipotalamus dobiva signal da je žena previše ugrijana, započinje lančani proces koji dovodi do hlađenja tijela. Krvne žile na površini kože se šire (dilatiraju), povećavajući protok krvi na površini, čime tijelo otpušta višak topline. To uzrokuje crvenilo lica i vrata, često praćeno znojenjem cijelog tijela i ubrzanim radom srca. Napadaji vrućine koji se događaju noću mogu izazvati poremećaje spavanja, što opet uzrokuje umor zbog neispavanosti.
Za žene je bitno da nauče prepoznavati i izbjegavati okidače napadaja vrućine. To može biti previše zagrijana prostorija, fen za kosu, vrući napitci, vruća ili jako začinjena hrana, alkohol, kofein ili cigarete. Redovito vježbanje za smanjenje stresa, popodnevni odmor, meditacija, joga, akupunktura ili masaža mogu biti od koristi.

Kosti sve krhkije

U menopauzi kosti postaju krhke. Najbolji način zaštite koštane mase je veći unos kalcija, po mogućnosti s dodatkom vitamina D, i hormonalna terapija. Nakon 50. godine života žena bi trebala uzimati oko 1500 mg kalcija dnevno. Žena u menopauzi mora jesti više sira i posebno se čuvati gubitka kalcija, do čega ponajviše dovode alkoholna pića, previše crne kave i pušenje.

Taloženje masnoće oko struka

Česta pritužba žena u četrdesetim i pedesetim godinama odnosi se na gomilanje kilograma, osobito oko struka. Promjene težine počinju u perimenopauzi, po pola kilograma svake godine, što nema nužno veze s hormonima, nego s načinom života, poput manjka tjelovježbe. Nakupljanje viška kilograma može dovesti do povećane razine kolesterola u krvi, visokog tlaka te obolijevanja od srčanih bolesti, moždanog ili srčanog infarkta te povišenog rizika za nastanak karcinoma dojke.