Pod nadzorom "trbušnog mozga"
Jedan od pet odraslih Europljanina trpi od sindroma iritabilnog crijeva, bolesti koju pospješuju smetnje u "trbušnom mozgu"
Drugi živčani centar, smješten u abdomenu i strukturiran slično neuronskom sustavu u mozgu, mogao bi biti odgovoran za stvaranje čestih kroničnih poremećaja probave, za koje medicina još nije pronašla uzroke ni djelotvorne metode liječenja. To se osobito odnosi na sindrom iritabilnog crijeva, koji pogađa 20 posto populacije i mogao bi biti posljedica funkcionalnog poremećaja u "trbušnom mozgu", priopćili su znanstvenici tijekom Tjedna ujedinjene europske gastroenterologije (UEGW), najveće europske konvencije te vrste koja je održana u listopadu prošle godine.
Osobe pogođene sindromom iritabilnog crijeva trpe od bolova u trbuhu, katkad nalik na grčeve, zatim od ozbiljne nelagode, nadutosti, proljeva i/ili zatvora. Misli se da je uzrok sindromu preosjetljivost crijevnih mišića, koji drastično reagiraju čak i na najmanje podražaje, primjerice od hrane koja izaziva nadutost ili od kiselih tekućina.
Mozak usred trbuha
Sada je poznato da je sindrom, kao i druge probavne tegobe neznanog uzroka (kao što su iritabilni želudac, kronična bol u trbuhu i idiopatski proljev), vjerojatno izazvan nepravilnim uključivanjem ili poremećajem u trbušnom živčanom sustavu, zvanom i trbušni mozak. To je vrlo složen sustav koji se sastoji od više od 100 milijuna živčanih stanica, koje okružuju cijeli probavni sustav, od jednjaka do anusa.
Živčani sustav u crijevima rijetko biva primijećen. Još nije razjašnjeno koje smetnje u trbušnom mozgu teže izazivanju sindroma iritabilnog crijeva. Mnogi pacijenti imaju pojačan osjet bola u crijevima, ali uzrok toga uglavnom je nepoznat. Važan čimbenik u tom povećanju osjetljivosti unutar probavnog sustava je prirodna tjelesna tvar, serotonin, poznat i kao hormon sreće.
Zasad nema ljekovite terapije koja bi omogućila crijevima da otpočinu. U najboljem slučaju moguće je ublažiti simptome. Relaksacijske tehnike, hipnoterapija, antidepresivi i akupunktura mogu umanjiti bol i poboljšati opće stanje.
"Idućih godina trebalo bi prikupiti što više spoznaja o bolovima u abdomenu i funkcionalnim probavnim smetnjama", tvrdi prof. Magnus Simrén iz Göteborga. "To će nam pomoći izvući zaključke o budućim terapijama za ublažavanje pacijentove patnje, koja je često velika."
|
