Psihijatrija

Nema zdrave razine pušenja

Kalkuliranje o zabrani samo na određenim mjestima i ostavljanju prostora za pušače nema mnogo smisla

Intervju: prim. dr. sc. Nevenka Blažić-Čop, dr. med., spec. neuropsihijatar članica Povjerenstva za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva / Izvor: Vjesnik, autor Dženeta Čokić

Kad je nedavno najavljeno uvođenje zabrane pušenja u zatvorenim javnim prostorima, mogla su se čuti najrazličitija mišljenja. O tome što bi donošenje takve odluke doista značilo, razgovarali smo s neuropsihijatricom prim. dr. sc. Nevenkom Blažić-Čop, članicom Povjerenstva za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva.

Najava o uvođenju zabrane mnoge je iznenadila jer se u posljednje vrijeme o tome nije puno govorilo.

O tom se zakonu dugo govori, a i mi u Povjerenstvu već se godinama time bavimo. I prije dvije godine bilo je govora o njegovu uvođenju. Moram reći da me ta najava jako veseli i vjerujem da će se ona realizirati tijekom godine, jer ne vidim u čemu bi bio problem. Za to ne trebaju posebne pripreme.

Što još zapravo treba učiniti?

Međunarodna konvencija o suzbijanju pušenja Svjetske zdravstvene organizacije donesena je u svibnju 2003. Godinu poslije Hrvatska ju je potpisala, a 2005., kad ju je potpisao i ratificirao određeni broj zemalja, stupila je na snagu, no u Hrvatskoj je proces ratifikacije još u tijeku. Na jednoj konferencija za novinare 2006. postavljeno je pitanje zašto konvencija još nije ratificirana i tada je rečeno da su zapreke tehničke prirode, te da će to biti učinjeno do kraja godine. No, prošla je i cijela 2007. Doista se nadam da će se ove godine to i dogoditi. Smatram da kalkuliranje o zabrani samo na određenim mjestima i ostavljanju prostora za pušače nema puno smisla jer su sustavi za ventilaciju iznimno skupi, a nisu odveć učinkoviti. Zakon će se mnogo bolje poštovati bude li zabrana potpuno jasna.

Mnogi kažu da je ta mjera usmjerena protiv pušača te da se njome ugrožavaju njihova prava.

Njezinom će primjenom i mnogi pušači, a procjenjuje se da više od 80 posto njih želi prestati, biti dodatno motivirani za konačnu odluku.

Što govore brojke? Koliko je u Hrvatskoj pušača i kolika je smrtnost?

Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje od posljedica pušenja umre oko 14.000 ljudi, a u svijetu se ta brojka kreće oko pet milijuna. Što se tiče broja pušača, danas se u Hrvatskoj govori o brojci od oko 30 posto odrasle populacije, no iako nema novijih istraživanja, mislim da ih je ipak malo više. Razvijene zemlje, koje se već dugo sustavno bore protiv te ovisnosti, primjerice SAD, snizile su postotak s više od 50 na manje od 20. Slično je i u Zapadnoj Europi te Australiji, gdje se zakon provodi vrlo restriktivno. Ondje se pušenje zabranjuje čak i na nekim plažama, dakle na otvorenom prostoru, a razmišlja se o tome da cigarete, tamo gdje se prodaju, ne budu na vidljivom mjestu nego da se onima koji ih traže vade "ispod pulta".

Koje su stvarne posljedice te opake ovisnosti?

Riječ je o doista tvrdokornoj ovisnosti koja je, prema međunarodnoj klasifikaciji - bolest. Uzrokuje niz drugih bolesti, njih tridesetak i više. Najugroženiji su, naravno, organi i sustavi koji su u izravnom kontaktu s dimom, dakle dišni i srčano-žilni sustav. Pušenje je jedan od glavnih rizičnih čimbenika za nastanak srčanog infarkta, moždanog udara, oštećenja periferne cirkulacije, no ugroženi su i svi ostali organi i sustavi. Danas se zna da je u dimu cigarete više od 4000 različitih štetnih kemikalija, od kojih je njih pedesetak kancerogeno. Ta je uzročna povezanost pušenja i malignih bolesti dokazana još šezdesetih godina prošloga stoljeća, no tek kad su ekonomisti izračunali koje su štete od posljedica pušenja za državu i gospodarstvo, ozbiljnije se krenulo u borbu protiv te ovisnosti.

Mnogi misle da su gospodarski razlozi i danas, pa i u Hrvatskoj, najveća zapreka uvođenju ozbiljnijih restrikcija, jer države navodno ne žele izgubiti prihode od poreza od duhanske industrije. Koliko je u tome istine?

Nema je. Naime, u SAD-u se, kao što sam rekla, u ozbiljniju borbu krenulo nakon ekonomskih izračuna. Utvrđeno je da država zapravo bilježi velike gospodarske gubitke zbog posljedica pušenja. Kad se u obzir uzmu sve štete - od smrtnosti, liječenja, požara, nezgoda, do ekoloških posljedica vezanih uz pušenje - omjer je jedan prema sedam. Prije dvadesetak godina prof. Hitrec s Ekonomskog fakulteta sa svojim je studentima došao do slična zaključka. Ti su podaci već tada proslijeđeni odgovornima, no nikad se o njima nije raspravljalo. Ilustracije radi, to je kao da u jedan džep stavljate kunu, a iz drugog ih vadite sedam. Dugoročno gledano, naravno.