Tema broja: Migrena

Glavobolja koja obuzima

Bilo koji činitelj disharmonije i poremećaja u životnoj ravnoteži može biti otponac za migrenski napadaj

Glavobolja je jedan od najčešćih simptoma s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu i zbog čega se javljamo liječniku. Podrazumijeva bol u glavi, trajnu ili povremenu, rijetku ili učestalu, difuznu, koja zahvaća cijelu glavu ili lokaliziranu, pulsirajuću, tupu, stezajuću, naglu ili kroničnu. Vrlo često popratni je simptom mnogih bolesti. Većina ljudi povremene glavobolje prihvaća kao sastavni dio života, no nagla i jaka glavobolja s burnim početkom može biti znak ozbiljne i teške bolesti.
Smatra se da 15 do 20 posto ljudi pati trajno ili povremeno od glavobolja, a u 90 posto slučajeva simptom su blagog poremećaja koji se relativno lako može otkloniti. Češće su u drugoj životnoj dobi (između 25 i 65 godina), a izloženiji su žene, urbana populacija te osobe čije zanimanje zahtijeva boravak u zatvorenim prostorijama uz sjedenje, psihički napor i koncentraciju.
Najpoznatija i jedna od najčešćih vrsta glavobolje koja se javlja periodično je migrena. Od nje pati između osam i 20 posto pučanstva. Učestalost je različita u različitim klimatskim područjima, a ovisi i o dobi, spolu te načinu života. Češća je u gradskim sredinama, ili se barem u gradu bolesnici češće javljaju liječniku, i kod žena (dva do tri puta češća nego kod muškaraca). Jer većina istraživanja nalazi uzrok u povezanosti djelovanja hormona i pojave napadaja migrene (migrenski napadaj najčešće su povezani s menstruacijom, bilo na početku, u sredini ili na kraju ciklusa).
Migrena je dobroćudna, ponavljajuća glavobolja i nije simptom ničega drugog. Bolesnik nema nikakvih simptoma između napadaja. Iako je rjeđa u djetinjstvu i u osoba treće životne dobi, može početi već u djetinjstvu i trajati do sedamdesete godine. Većina ljudi koji boluju od migrene prvi napadaj doživi prije dvadesete godine, a otprilike jedan od osam i prije desete godine. Migrena se rijetko javi prvi put nakon pedesete godine.
U Europi od migrene boluje najmanje 65 milijuna ljudi, što uzrokuje milijune izgubljenih radnih dana, pa migrena, uza zdravstvene, ima i jasne društveno-ekonomske implikacije.

Zapisano u povijesti

Prve opise migrene kao sindroma koji se povremeno javlja nalazimo 3000 godina prije Krista u jednoj poemi u Mezopotamiji, gdje zli duh Tiu uzrokuje bol u glavi koji je poput vjetra u pustinji, blještav poput jakog svjetla i obuhvaća žrtvu koja mu se odupire sa svih strana.
Otac moderne medicine, Hipokrat (živio je na otoku Kosu u Grčkoj između 460. i 370. godine prije Krista) opisuje migrenu, slično kasnijim modernim opisima, kao poremećaj vida, bol u jednoj strani glave i povraćanje.
Trideset godina poslije Krista Celzijus opisuje migrenoznu glavobolju kao kronično stanje, za cijeli život, a oko 80. godine poslije Krista, Aretej iz Kapadokije prvi spominje riječ "hemikranija", koja označava javljanje boli u jednoj strani glave.
Tek je Galen (131. do 201. godine poslije Krista) opisom jasno razlikovao prirodu migrene od ostalih vrsta glavobolje i upotrebljavao izraz hemikranija da opiše vrlo bolni poremećaj koji zahvaća otprilike polovicu glave, bilo lijevu ili desnu. Iz riječi hemikranija (bol u polovici glave) izvedeno je kasnije ime migrena.
Iako za bolesnike kojima migrena upropaštava život nije neka posebna utjeha, treba reći kako je mnogo slavnih ljudi iz javnog života, umjetnosti i znanosti patilo od migrene - Julije Cezar, Edgar Allan Poe, Tolstoj, Chopin, Čajkovski, Madame de Pompadour, Karl Marx, Alfred Nobel, Nietsche, Thomas Jefferson, Sigmund Freud... Neke astrološke knjige povezuju osobe rođene u znaku Raka i Jarca s češćim javljanjem migrene, a neke spominju one rođene u znaku Ovna kao posebno osjetljive. Tu ipak nema pravila, s obzirom na to da je, primjerice, Julije Cezar bio Lav, Tolstoj Djevica, Poe Riba, a Marx i Freud bili su rođeni u znaku Bika.

Kako se mijenjala predodžba o nastanku

Od vremena Mezopotamije i poeme u kojoj je zli duh Tiu bio odgovoran za nastanak migrene, rasla je naša imaginacija o tom misterioznom poremećaju, ali i znanstvena znatiželja. Brojna su istraživanja, posebno nedavno, s razvojem medicinske tehnologije i brojnih dijagnostičkih i laboratorijskih metoda, omogućila detaljnije razotkrivanje uzroka nastanka i mogućnosti liječenja migrene. Ipak, definitivni uzrok nastanka migrene još nije sasvim jasan.
Još je Harold Wolff, koristeći se tehnološkim mogućnostima svojega doba, pokušao dati jedinstvenu teoriju nastanka glavobolje. Smatrao je da je aura u migreni posljedica sužavanja krvnih žila (vazokonstrikcije), a glavobolja rezultat pojačana širenja krvnih žila (vazodilatacije). Bol se pojačava izlučivanjem tvari, nađenih u okolici bolnih žila, koje snižavaju prag njezina podražaja. Također je smatrao da je tenzijska glavobolja rezultat prekomjerne mišićne kontrakcije.
I vaskularna teorija migrene i teorija pojačane mišićne kontrakcije u glavobolji tenzijskog tipa zamijenjene su novim pristupom nastajanja bolnih stimulusa i njihovim odašiljanjem iz mozga, uz upalni nadražaj živaca te posljedično djelovanje na stjenku krvnih žila. Opisuje se i važnost neurotransmitera 5-hidroksitriptamina (kemijska tvar koja posreduje u prijenosu podražaja u mozgu), čija se količina smanjuje u napadaju migrene. Istraživanja i dalje traju i svakim danom možemo očekivati nove spoznaje.

Disharmonija i poremećaj životne ravnoteže

Neki autori navode da se migrena javlja češće kod određenog tipa osoba - koje su posebno inteligentne, ambiciozne, temperamentne, osjetljive, s previše obveza koje žele završiti u prekratkom roku, no to nije pravilo. Stres je važan čimbenik u nastajanju migrenskog napadaja, a često se opisuje i migrena za vrijeme vikenda, kad se osoba može opustiti, ali sebi nekim podsvjesnim mehanizmima to ne dopušta. Opisuju se i promjene vremenskih fronti (posebno južno i vlažno vrijeme) kao jedan od čimbenika koji pogoduje nastanku migrenskog napadaja, kao i prekomjerno izlaganje vrućini i suncu, odnosno hladnoći. Hormonski utjecaj kod žena već smo spomenuli, a često se opisuju i pojedine vrste hrane koje pogoduju nastanku migrene, npr. sirevi, posebno zreliji, te čokolada, kava, različita alkoholna pića (npr. crno vino), oscilacije šećera u krvi (posebno kod dijeta za mršavljenje). Pušenje je siguran činitelj u nastanku napadaja migrene, zatim nedovoljno odmaranje, neprospavane noći, predugo gledanje TV-a ili drugi svjetlosni stimulusi (računala, light-show). Drugim riječima, bilo koji čimbenik koji dovodi do disharmonije i poremećaja u životnoj ravnoteži može biti otponac za napadaj.
Sve to ne treba uzeti kao pravilo. Kod svake osobe prisutan je drugi činitelj, odnosno kombinacija nekoliko njih, a koji put se, unatoč detaljnoj analizi, ne može točno utvrditi što je uzrokovalo napadaj. Ipak, osobama s migrenom preporučuje se da se klone onog što im škodi i da pokušaju voditi zdrav život, usklađen s prirodom i sa samim sobom.