Tema broja: Migrena

Glavobolja koja obuzima

Bilo koji činitelj disharmonije i poremećaja u životnoj ravnoteži može biti otponac za migrenski napadaj

Međunarodni kriteriji klasifikacije

Međunarodno društvo za glavobolju (International Haedache Society), koje je uvelo kriterije za klasifikaciju glavobolja i migrena koji bi se trebali primjenjivati u cijelom svijetu, navodi nekoliko vrsta migrena.

Migrena bez aure - Karakterizira je napadaj glavobolje koji traje (ako se ne liječi) od četiri do 72 sata. Riječ je o pulsirajućoj boli koja se javlja u jednoj strani glave i remeti svakodnevni život. Često počinje ujutro, pojačava se pri tjelesnom naporu i kretanju. Obično se uz glavobolju javlja barem jedna od sljedećih karakteristika: mučnina i/ili povraćanje, osjetljivost na svjetlo i/ili buku. Neposredno prije i za vrijeme napadaja može se zapaziti pojačana hidratacija tijela. Iako periodični, napadaji takve glavobolje nisu redoviti, pa je moguće da osoba s tim tipom glavobolje dulje razdoblje bude bez glavobolje i bez liječenja. U žena je tijekom trudnoće primijećeno da napadaji takve glavobolje ili prestaju ili su puno rjeđi. 

Migrena s aurom - Već i samo ime kaže da glavobolji prethodi tzv. aura, koja se može očitovati kao smetnja vida, mrlja u vidnom polju koja se povećava, zamućen vid ili čak potpuna sljepoća na jednom
oku, no mogu se javiti i svijetleće točkice, zvjezdice ili cik-cak crte. Mogu se javiti i drugi neurološki simptomi, npr. utrnulost i slabost u ruci i nozi te utrnulost u jednoj strani lica, smetnje govora, promjene raspoloženja, vrtoglavice, nelagoda u prsima. Aura obično traje oko pola sata, ne dulje od sat vremena i nakon nje se javljaju glavobolja, mučnina i osjetljivost na svjetlo i/ili zvuk. Katkad se glavobolja javi tek nakon nekog vremena, a koji put se uopće ne javi, nego napadaj završava aurom. Ako se glavobolja javi nakon aure, traje obično od 8 do 24 sata. Najčešće je jednostrana, ali može se proširiti i obostrano, s time da je jača na onoj strani na kojoj je počela. Bolesnici osjećaju opću slabost, blijedi su, razdražljivi, najčešće s izraženim podočnjacima oko očiju i podbuhla su lica.

Migrena s tzv. produženom aurom (migrena s komplikacijama) - U auri mogu biti izraženi i neki puno veći i dramatičniji neurološki ispadi, kao što su oduzetost jedne strane tijela različita stupnja, vrtoglavica, smetnje ravnoteže, šumovi u ušima, poremećaj svijesti, ispadi pojedinih moždanih živaca.

Migrenozni status - Poseban oblik migrene u kojem napadaj migrenozne glavobolje traje dulje od 72 sata, bez obzira na liječenje. Glavobolja je kontinuirana ili s prekidima manjim od četiri sata. Tijekom migrenskog napada, može, doduše rijetko, nastati i moždani udar. Neurološki ispad katkad danima ne iščezava nakon takvog napada, čak i do sedam dana. 

Glavobolja tenzijskog tipa - Nastaje zbog stiskanja (kontrakcje) mišića, a naziva se još i psihomiogena, neurotična ili stresna glavobolja. Može trajati od pola sata
do tjedan dana. Bol je u obliku pritiska i stezanja poput obruča, obično u predjelu čela, ali i u potiljku. Može biti blaga, ne više od obične nelagode, no može biti i neugodna. Kretanje ne mijenja karakteristike bola. Može biti prisutna blaga mučnina, ali nikad nema povraćanja i osjetljivosti na svjetlo ili zvuk. Osim na bol u glavi, bolesnici se žale i na druge tegobe - punoću u trbuhu, stezanje u grlu, lupanje srca, razdražljivost, teškoće koncentracije i pamćenja. Riječ je zapravo o dugotrajnoj napetosti mišića glave i vrata kao tjelesnom izrazu psihičke napetosti.
Može biti posrijedi i epizodična tenzijska glavobolja, koja traje od 30 minuta do sedam dana, a broj dana u godini s glavoboljom je obično 180 ili prosječno 15 dana mjesečno.
Kronična tenzijska glavobolja češća je od epizodične. Karakteristike boli su iste, samo je intenzitet slabiji. Bitna karakteristika je da osjećaj boli nikad ne prestaje, iako varira u intenzitetu do gotovo nezamjetljive glavobolje.

Širok raspon dijagnostičkih metoda

Da bi se procijenilo o kakvoj je vrsti glavobolje riječ, nakon uzimanja anamnestičkih podataka o tegobama bolesnika i prijašnjim bolestima, treba učiniti detaljan neurološki pregled i laboratorijsko-biokemijske analize krvi. Potom se za procjenu moždane cirkulacije preporučuje dopler-sonografija krvnih žila glave i vrata, zatim snimanje električne moždane aktivnosti (EEG), eventualno i šira obrada koja uključuje i kompjutoriziranu tomografiju mozga (CT) ili čak magnetsku rezonanciju mozga (MRI). Dijagnostiku je katkad potrebno dopuniti radiološkim snimanjem glave i vratne kralježnice ili krvnih žila glave (odnosno mozga) i vrata pomoću kontrastnih sredstava. Vidni evocirani potencijali (VEP) mogu dati karakterističan nalaz kod migrena s aurom.
Unatoč navedenom, zasad ne postoji dijagnostička metoda koja izolirano sa sigurnošću može dokazati migrenu izvan napada.

S obzirom na to da se migrena može zamijeniti i s upalom sinusa ili drugim oblicima glavobolje koji u podlozi mogu imati različite uzroke, na prethodnoj stranici donosimo brzi test kako biste utvrdili je li ono što vas muči doista migrena.