Tamna strana sunčanja
UV zračenje predstavlja primarni uzrok većine znakova prijevremenog starenja kože, prvenstveno bora, suhe kože i neravnomjerne pigmentacije
Zašto koža stari?
Dva su razloga za starenje kože. Prvo, prirodno starenje kože je neizbježno i povezano je s kronološkim starenjem, odnosno unutarnjim biološkim satom. To je relativno spor proces pa ako pokušamo izbjeći određene štetne čimbenike, možemo odgoditi pojavu znakova starenja za što kasniju životnu dob. Drugi, i najčešći razlog starenja kože je učinak vanjskih čimbenika, prvenstveno UV zraka, ali svakako moramo istaknuti da i dim cigarete i alkohol imaju određeni učinak. Navedeni vanjski čimbenici samo ubrzavaju proces starenja, dovodeći do pojave svih prijevremenih znakova starenja kože, koji bi se inače mogli odgoditi za kasniju životnu dob ako bi se pridržavali pravila zdravog ponašanja.
Dakle, poznato je da UV zračenje predstavlja primarni uzrok većine znakova prijevremenog starenja kože, prvenstveno bora, suhe kože i neravnomjerne pigmentacije. Takve promjene nazivamo foto-starenje kože (engl. photo-ageing). Naime, UVA i UVB zrake prodiru u kožu i oštećuju strukturu kolagena i elastičnih vlakana, uzrokujući gubitak gipkosti i elastičnosti kože te sposobnosti vezanja vlage, uz postupno razvijanje bora. Zbog takvih promjena, dermis postaje sve tanji, a kapilare sve vidljivije.
Prekomjerno sunčanje u podlozi...
- Zloćudne promjene - Pored prijevremenog starenja kože, zbog prekomjernog izlaganja suncu se uslijed različitih oštećenja na razini DNA na koži mogu razviti prekanceroze i karcinomi kože. Najčešći karcinomi kože (tzv. nemelanomski karcinomi) su bazocelularni i planocelularni karcinom, koji u više od 90% slučajeva nastaju na suncu izloženoj koži. Bazocelularni karcinom kože razvija se na prethodno nepromijenjenoj koži, dok se planocelularni karcinom razvija iz prekanceroze tj. iz aktiničke keratoze. Karcinom kože klinički karakterizira pojava "ranice koja dugo traje i koja ne cijeli".
Valja naglasiti da je utvrđena čvrsta povezanost između učinka UV zračenja i nastanka malignog melanoma, osobito u osoba svijetle puti s brojnim pigmentiranim lezijama (oštećenjima). Treba istaknuti i opasnost tzv. rekreativnog sunčanja, što se odnosi na intenzivno izlaganje suncu u kratkom vremenskom razdoblju, najčešće u vrijeme kratkog godišnjeg odmora s ciljem da se što brže postigne "tamna boja".
- Reakcije kože ili pogoršanje postojećih bolesti - Osim navedenoga, neki ljudi će prilikom izlaganja suncu na koži razviti alergijske ili toksične reakcije u obliku crvenila, papula, svrbeža, a katkada i mjehurića. Takve promjene mogu nastati kao posljedica uporabe kozmetičkih sredstava, parfema, biljnih preparata (ili u kontaktu s biljkama), lokalnih medicinskih pripravaka, kao i tijekom peroralne terapije (najčešće antibioticima).
Određene kožne bolesti mogu se na suncu pogoršati, što uključuje virusne bolesti (Herpes simplex) i neke druge kožne bolesti (npr. Lupus erythematosus). Takve promjene nastaju zbog potiskivanja (supresije) imunološkog sustava, koja tijekom dužeg vremenskog razdoblja ima ulogu i u nastanku karcinoma kože.
| 0 - 2 |
MINIMAL |
| 3 - 4 |
LOW |
| 5 - 6 |
MODERATE |
| 7 - 9 |
HIGH |
| 10 + |
VERY HIGH | Slika 2 - UVI index ultraljubičastog zračenja
Na kraju valja naglasiti: Ako primijetite neobičan madež ili "ranicu koja ne cijeli", obavezno i bez odlaganja javite se dermatologu, jer bi mogla biti riječ o prekancerozi ili raku kože, odnosno malignom melanomu. Osim toga, dermatolog može umanjiti simptome foto-oštećenja kože propisivanjem odgovarajućih medicinskih pripravaka ili dermato-kirurškim zahvatima.
Kako izbjeći oštećenje kože?
Da bi se izbjeglo štetno djelovanje UV zraka na kožu valja se pridržavati sljedećih mjera:
- izbjegavati izlaganje suncu u razdoblju između 10 i 17 sati
- nositi zaštitnu odjeću, kapu ili šešir širokog oboda
- nositi zaštitne naočale koje pružaju 100% UV zaštitu
- rabiti kreme s visokim zaštitnim faktorom (SPF), višim od 15 (nanijeti ih najmanje pola sata prije izlaganja suncu i ponovljeno nanositi svaka 2 sata)
- djecu mlađu od 6 mjeseci ne izlagati suncu
- pratiti UVI - UV indeks pruža informaciju o količini UV zraka u podne, s tim da su vrijednosti grupirane u tablici prema jačini zračenja od 1 do 10, kao što je prikazano na slici 2. Poznavanje vrijednosti UV indeksa omogućuje planiranje aktivnosti na otvorenom, pružajući mogućnost sprječavanja izlaganja (ekspozicije) štetnim sunčevim zrakama.
Stranica:
«
1
[2]
|
