Biljna ljekarna

Mirisima obojena ugoda

Iako se esencije biljaka tisućljećima koriste u terapijske svrhe, izraz aromaterapija skovan je tek prije 80 godina

Aromaterapija označava uporabu esencijalnih ulja, prirodnih ekstrakata dobivenih iz bilja, u terapijske svrhe. Danas većina aromaterapeuta rabi oko četrdeset esencija, bilo pojedinačno ili u kombinacijama, sa svrhom ublažavanja stresa, revitaliziranja tijela, povećanja blagostanja ili liječenja rana.

Egipćani prvi aromaterapeuti

Esencijalna ulja različitih biljaka koriste se u medicinske i kozmetičke svrhe već tisućama godina. Njima su eksperimentirali Egipćani, Kinezi, Indijci, Grci i Rimljani. Postoje naznake da su stari Egipćani još prije 5000 godina dodavali esencijalna ulja u pripravke za kosu i kreme za lice, postavši tako najranijim aromaterapeutima.
Modernu aromaterapiju osmislio je francuski kemičar Rene-Maurice Gattefosse, koji je 1910. uočio terapijska svojstva esencijalnog ulja lavande kad ga je nanio na opeklinu na ruci, i to nakon što je pretrpio nezgodu u laboratoriju. Učinke lavande ocijenio je zadivljujućima, pa se posvetio daljnjem istraživanju djelotvornosti raznih ulja. Uoči Prvoga svjetskog rata uspio je registrirati njihovu primjenu kod opeklina, zaraza, upala i plikova na vojnicima. Gattefosse je zaslužan i za termin aromaterapija, spomenuvši ga prvi put u svojoj istoimenoj knjizi iz 1928. godine.

U desetljećima koja su slijedila mnogi su alternativci, maseri, kozmetičari, fizioterapeuti, ali i bolničari i liječnici uveli u svoj repertoar esencijalna ulja za tretiranje različitih indikacija. Drugi Francuz, Jean Valnet, nastavio je Gattefosseov rad te se koristio aromaterapijom u liječenju gangrene kod ranjenih vojnika u Drugom svjetskom ratu.

Esencijalna ulja možemo primijeniti na tri temeljna načina, od kojih je svaki dobar i djelotvoran. Utrljavanjem i masažom ulja ostvaruju svoje terapijske učinke putem apsorpcije kroz kožu, inhalacija djeluje neposredno na središnji živčani sustav putem njušnog (olfaktornog) sustava, a kupkom u vodi u koju je ukapano osam do 15 kapi eteričnog ulja postiže se kombinirani učinak inhalacije i apsorpcije kroz kožu.

Neuronski doživljaj mirisa

Eterična ulja najbrže djeluju kad se unose u organizam inhalacijom. Naše osjetilo mirisa tisućama puta je osjetljivije od bilo kojega drugog osjetila, tako da udahnute molekule iz eteričnih ulja preko mnoštva njušnih receptora u nosnoj šupljini neuralnim putovima vrlo brzo dopiru do središnjega živčanog sustava. Za razliku od drugih podražaja, kao što su okus ili dodir, koji moraju "putovati" tijelom kroz duge neuralne mreže i kralježničnu moždinu prije nego što dospiju do mozga, mirisna reakcija je munjevita i trenutna. To je i razlog zašto nas, primjerice dok hodamo parfumerijom, od navale mirisa može zaboljeti glava točno između očiju.

Stručnjaci su proveli istraživanja utjecaja eteričnih ulja na mozak uz pomoć elektroencefalograma (EEG). Dok su dobrovoljci udisali eterična ulja, snimani su električni moždani potencijali, koji su registrirali koji je dio mozga bio aktiviran i koliko brzo. Utvrđeno je da je od trenutka udisanja mirisa mozak reagirao u roku četiri sekunde. Zbog direktnog kontakta mirisnih podražaja s relevantnim moždanim centrima, udisanje para esencijalnih ulja smjesta podražuje naš središnji živčani sustav. Mirisi zaobilaze neokorteks, svjesni mozak, i "udaraju" izravno na naš limbički sustav i hipotalamus, gdje podražuju neuronske receptore i uvelike utječu na naše raspoloženje, osjećaje i sjećanja.

Znanstvenici smatraju da smo u stanju obraditi između deset i sto tisuća različitih mirisa i upamtiti ih, što je izvanredna sposobnost analize i pamćenja. Naše osjetilo mirisa djeluje po sistemu ključ - brava. Kad prvi put osjetimo neki miris, naš limbički sustav to bilježi i stavlja pod neurokemijsku bravu, a kad idući put osjetimo isti miris, on podražuje upravo onaj dio mozga u kojem je prvi put zabilježen. Kao ključ koji otključava bravu, molekula određenog mirisa otključava sva sjećanja iz trenutka kad smo ga prvi put osjetili.
 
Aromaterapeuti sve više upućuju na znanstvene potvrde o učinku eteričnih ulja na organizam. Istraživači koji proučavaju ljudski njuh u laboratorijskim uvjetima utvrdili su, na primjer, sljedeće:

• blagi miris limuna znatno poboljšava opažanje vlastitoga zdravstvenog stanja
• lavanda pridonosi ugodnom raspoloženju, ali oslabljuje matematičke sposobnosti
• smjesa lavande i eukaliptusa ubrzava disanje i ojačava pažnju
• ružino ulje snižava krvni tlak.