Interna medicina

Kako skratiti boravak u bolnici?

Šokantan je podatak da čak 25 posto bolesnika koji nevoljno gube na tjelesnoj težini umire unutar jedne godine

U veljači 2008. predsjednik Europskog udruženja za parenteralnu i enteralnu prehranu profesor Olle Lungqvist pismom se obratio uredništvu poznatoga ekonomskog časopisa Financial Times. Razlog obraćanja bili su zabrinjavajući podaci o stanju uhranjenosti bolesnika u bolnicama diljem Europe, utemeljeni na studiji provedenoj u siječnju 2008. poznatoj pod nazivom Nutrition Day.
U samo jednom danu analizirani su nutritivni status i hranjenje više od 30.000 bolesnika u više od 30 europskih zemalja (uključujući i Hrvatsku). Prikupljeni podaci bili su poražavajući: kod 47 posto bolesnika registrirani su različiti stupnjevi pothranjenosti koji su se mogli dovesti u vezu s osnovnom bolešću ili liječenjem. Samo je 38 posto ispitanika pojelo većinu dnevnoga bolničkog obroka koji im je ponuđen, a značajnih 20 posto bolesnika pojelo je manje od četvrtine ponuđene hrane ili manje od toga. Alarmantno je zazvučala informacija da je smrtnost tijekom bolničkog liječenja oko 1,3 posto među bolesnicima koji mogu pojesti veći dio ponuđene hrane, u usporedbi sa značajnih 5,5 posto umrlih u skupini bolesnika koji su pojeli manje od četvrtine količine ponuđene hrane.
Stara istina da kvalitetna prehrana i dobro stanje uhranjenosti znatno utječu na ishod liječenja tako je ponovno krupnim koracima ušla na scenu, kako medicinske zajednice, tako i politike i ekonomije širom Europe.

Unos manji od utroška

Malnutricija ili pothranjenost je stanje organizma u kojem je unos energije i drugih nutritivnih čimbenika hranom manji od njihova utroška, što u određenom razdoblju dovodi do znatna gubitka tjelesne težine, masti i mišićnog tkiva ili do narušavanja rada pojedinih organa. Kod malnutricije svi organi osim mozga gube na masi. Zbog katabolizma uzrokovanog stresom, dolazi do ubrzane razgradnje nemasne tjelesne mase i otpuštanja aminokiselina potrebnih za sintezu glukoze i proteina.
Zbog niza fizioloških učinaka koje donosi pothranjenost, dolazi do negativna učinka na mentalno i tjelesno stanje, koje se povezuje s povećanim brojem komplikacija, višom smrtnošću i povećanim troškovima liječenja.
Čimbenici koji utječu na nastanak pothranjenosti ili je pogoršavaju tijekom liječenja su: loša procjena stanja uhranjenosti, manjkavo bilježenje visine i težine bolesnika, nedovoljno prepoznavanje i uporaba biokemijskih pokazatelja kao biljega stanja uhranjenosti, česta izmjena bolničkog osoblja tijekom dana, proširena odgovornost za bolesnika, manjkava kontrola unosa hrane, izostavljanje obroka zbog dijagnostičkih zahvata, produljena primjena neodgovarajućih oblika parenteralne prehrane (nedovoljan unos kalorija, ali i osnovnih nutritivnih supstrata), neznanje ili neupućenost u mješavinu vitaminskih i drugih nutritivnih pripravaka, uporaba neprimjerenih pripravaka za enteralnu prehranu putem sonde, nepoznavanje specifičnih potreba kod pojedinih bolesti ili ozljeda, zanemarivanje perioperativne prehrane, nerazumijevanje ili nepriznavanje uloge prehrane u prevenciji i oporavku u infektivnim stanjima (prevelik oslonac na antibiotsku terapiju), odgođena primjena kvalitetne nutritivne podrške (terapije), bilo kao potpune parenteralne ili enteralne prehrane, te nedovoljna suradnja liječnika i dijetetičara.

Bolesnici s bolestima gastrointestinalnog sustava posebno su skloni poremećaju stanja uhranjenosti. Najčešći uzroci su kronične upalne bolesti crijeva (ulcerozni kolitis i osobito Crohnova bolest), različite fistule probavne cijevi, kronične upale gušterače, kronične jetrene bolesti te karcinomi probavnog sustava (vidi grafički prikaz).

Nadalje, pothranjenost može nastati u anatomski i funkcionalno urednom probavnom sustavu kao posljedica gubitka apetita u raznim akutnim i kroničnim bolestima, zloćudnim bolestima, psihijatrijskim poremećajima, uz dijetna ograničenja, te kao nuspojava pojedinih lijekova.

Malnutricija može biti posljedica i raznolikih socijalnih i ekonomskih zbivanja, s posljedičnim nedostatnim unosom hrane. Ipak, najčešći su razlog različita patološka stanja i bolesti.

U osnovi, pothranjenost se može očitovati kao energetski deficit sa smanjenim unosom hrane (marazam), manjak bjelančevina uz prisutno upalno zbivanje (kwashiorkor) te kao manjak pojedinih vitamina ili drugih mikronutricijensa. Najčešće je ipak riječ o udruženim deficitima kao posljedici složenih zbivanja u organizmu i oko njega, s izraženom proteinsko-kalorijskom malnutricijom. Najteži stupanj pothranjenosti nazivamo tumorska kaheksija, a javlja se u bolesnika s malignim bolestima. 

Pothranjenim bolesnicima oslabljen je imunološki sustav, što ih čini podložnijim infekcijama. Istodobno, pothranjenost oštećuje i sve druge važne životne sustave: dišni, probavni, mokraćni i srčano-žilni. Oporavak pothranjenih bolesnika je dulji, a troškovi liječenja izrazito visoki. Najjednostavniji način prevladavanja tog problema je uvođenje procjene nutritivnog statusa kao rutinske metode za sve pacijente koji se primaju u bolnicu.