Interna medicina

Kako pomoći "čudesnim organima"

Patološki nalaz mokraće ili smanjena bubrežna funkcija često se otkriju tek pri rutinskoj kliničkoj obradi

Početak 21. stoljeća u medicini je obilježen akcijama čiji je cilj prevencija kroničnih nezaraznih bolesti. Dio tog procesa je podizanje svijesti šire javnosti o važnosti prevencije i liječenja debljine, kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, arterijske hipertenzije itd.
I dok se nekad smatralo da bubrežne bolesti nisu velik problem u odnosu na, primjerice, kardiovaskularne, brojna istraživanja pokazala su kako se svakim danom povećava broj bolesnika na dijalizi ili onih s presađenim bubregom. Uz to, kod bolesnika sa smanjenom bubrežnom funkcijom zabilježena je veća učestalost komplikacija (najčešće srčano-žilnih). Na kraju se zaključilo da je kronična bubrežna bolest velik javnozdravstveni problem i da zacijelo spada među kronične nezarazne bolesti koje treba spriječiti i liječiti. Kako bi se široka javnost upoznala s problemom kronične bubrežne bolesti, posljednjih nekoliko godina u ožujku se obilježava Svjetski dan bubrega.

O bubrezima ukratko

Oba bubrega, koja izgledom podsjećaju na zrno graha i veličine su stisnute šake, smještena su uz stražnju stjenku trbušne šupljine. U bubreg ulaze krvne žile, a iz njega izrazi mokraćovod.
Osnovna jedinica bubrega zove se nefron, koji se sastoji od dva dijela - glomerula i tubula. Kroz bubreg tijekom 24 sata prolazi više od 200 litara krvi, koja se filtrira u glomerulima. Filtrat prolazi kroz tubule u kojima se složenim procesima reapsorpcije i sekrecije stvara mokraća. Dnevno se stvara i izlučuje oko 1,5 do dvije litre mokraće.

Funkcija bubrega je uklanjanje otpadnih produkata metabolizma i viška vode iz organizma. Iako se čine jednostavnima, ti su procesi vrlo složeni. U bubrezima se stvaraju hormoni: aktivni metabolit vitamina D (kalcitriol), eritropoetin i renin. Kalcitriol ima važnu ulogu u održavanju ravnoteže kalcija i fosfora i metabolizma kosti, eritropoetin je važan za proizvodnju crvenih krvnih stanica (eritrocita), a renin je važan u regulaciji krvnog tlaka. Zbog vrlo složene i za naš organizam važne funkcije bubrezi se s pravom nazivaju čudesnim organima.

Kad problem postaje kroničan

Bolesti bubrega posljedica su oštećenja krvnih žila, glomerula, tubula te tkiva između nefrona (intersticija). Učestalost pojedinih bubrežnih bolesti mijenjala se tijekom godina. Danas su najčešće posljedica arterijske hipertenzije, ateroskleroze i šećerne bolesti. Uzrok može biti i infekcija (pijelonefritis), imunološki poremećaji (glomerulonefritis), stvaranje kamenaca (nefrolitijaza), a neke bubrežne bolesti su nasljedne (policistični bubrezi). Bez obzira na uzrok, sve bubrežne bolesti, ako se ne otkriju i ne liječe na vrijeme, dovode do postupna smanjenja bubrežne funkcije sve do njezina potpunoga gubitka, kad je nužno nadomještanje bubrežne funkcije dijalizom ili transplantacijom.

Bez obzira na uzrok, o kroničnoj bubrežnoj bolesti govorimo ako postoji oštećenje bubrega ili je bubrežna funkcija smanjena dulje od tri mjeseca. Oštećenje bubrega znači patološki nalaz mokraće ili biokemijskih pretraga krvi, patološki nalaz rendgenske dijagnostike ili ultrazvučne pretrage te biopsije bubrega. Najčešći znak bubrežne bolesti je patološki nalaz mokraće, osobito dokaz bjelančevina u mokraći (albuminurija, odnosno proteinurija).
Kronična bubrežna bolest dijeli se na pet stadija, a kriterij za određivanje pojedinog stadija je veličina glomerularne filtracije (vidi tablicu).

Tablica - Stadiji kronične bubrežne bolesti

Stadij		GFR ml/min/1.73m2
1	Oštećenje bubrega uz normalni GFR	≥90
2	Oštećenje bubrega uz blago smanjen GFR	60 - 89
3	Umjereno smanjenje GFR-a	30 - 59
4	Ozbiljno smanjenje GFR-a	15 - 29
5	Terminalna faza	<15 (ili dijaliza)

GFR - glomerularna filtracija