Insekti napadaju
Na mjestu uboda obično dolazi do reakcije toksične prirode, a samo u osjetljivih osoba javljaju se i alergijske reakcije. Što poduzeti?
Učestalost alergijskih reakcija na ubode insekata razlikuje se u pojedinim zemljama, ponajprije zbog klimatskih osobitosti pojedinog kraja. U zemljama umjerenog klimatskog pojasa alergijske reakcije na ubode insekata javljaju se u 0.4 - 1.2% općeg pučanstva. Među osobama koje su osjetljive na otrove insekata, sustavne (anafilaktičke) reakcije javljaju se u 1-3% slučajeva. Zbog teških alergijskih reakcija na ubode insekata, u SAD godišnje umre oko 40, a u Francuskoj 16-38 osjetljivih osoba.
Najčešći krivci
Iako postoji oko milijun vrsta insekata, samo manji broj njih uzrokuje alergijske reakcije u ljudi. Te alergijske reakcije najčešće su uzrokovane ubodima opnokrilaca, pčele, bumbara, ose, stršljena i mrava. Kod uboda tih insekata postoje određene razlike koje je dobro poznavati.

Pčele i bumbari ubadaju kada su uznemireni. Nakon uboda pčele, na mjestu uboda ostaje žalac s mjehurićem otrova iz zatka kukca. Otrov se postupno oslobađa, uzrokujući lokalizirane i/ili opće simptome. Zbog toga se savjetuje što prije ukloniti pčelin žalac. Otrovi pčele i bumbara najotrovniji su u proljeće. Sastavom su slični, a sadrže različite štetne tvari koje u osjetljivih osoba mogu uzrokovati alergijske reakcije. Alergijske reakcije na ubod pčele obično se javljaju nakon višekratnih prijašnjih uboda pa su češće u profesionalno izloženih osoba (pčelari). Za razliku od pčela, ose i stršljeni ne ostavljaju žalac u koži te mogu ubosti više puta. Ovi su kukci često agresivni, napadaju i kada nisu uznemireni, posebice u kasno ljeto i jesen. Otrovi ose i stršljena sadrže kemijski aktivnije tvari pa su alergijske reakcije teže, osobito pri ubodu stršljena kada je i količina otrova veća. Alergijske reakcije na ubod ose mogu se javiti nakon prvog uboda, iako su češće nakon 2-3 prijašnja uboda. Alergijske reakcije na otrov mrava znatno su rjeđe. Sastav otrova mrava mijenja se ovisno o godišnjem dobu, ali "najotrovniji" je u rano ljeto.
Nije svaka reakcija alergijska
Gotovo u svake osobe, na mjestu uboda insekta dolazi do različito velike, lokalizirane reakcije (oteklina, bol, crvenilo) koja je toksične, a ne alergijske prirode. Samo u osjetljivih (senzibiliziranih) osoba javljaju se i alergijske reakcije. One mogu biti lokalizirane na mjestu uboda ili sustavne. Sustavne reakcije mogu se prema težini stupnjevati na:
- prvi stupanj - koprivnjača (urtikarija)
- drugi stupanj - uz koprivnjaču se javljaju otekline, mučnina, povraćanje i proljev
- treći stupanj - karakteriziraju ga otežano i čujno disanje, sviranje u prsima, otežano gutanje i smetenost
- četvrti stupanj - uz već navedeno, javljaju se i kolaps, pad tlaka, gubitak svijesti, tamno-plava boja kože i sluznica te inkontinencija stolice i mokraće.
Alergija da ili ne - kako saznati?
Dijagnoza alergije na ubod insekta temelji se na podatcima bolesnika (opis događaja, vrsta simptoma te način, tijek i brzina njihove pojave, opis insekta) te rezultatima različitih testova. Laboratorijski se obično određuje ukupna koncentracija IgE protutijela kao i IgE usmjeren protiv otrova određenog kukca. Potrebno je učiniti i ubodno kožno testiranje, osobito na otrov pčele, ose i stršljena. U slučaju dvojbenih rezultata ubodnog testa, mogu se učiniti i drugi oblici kožnog testa, a vrlo rijetko i provokacijski test, pri kojem se bolesnik izlaže ubodu određenog insekta. Ovaj test može se provesti samo u visoko specijaliziranoj ustanovi, obično radi procjene učinkovitosti provedene specifične imunoterapije.
Stranica:
[1]
2
»
|