Tema broja

 ostali članci
  

U ritmu težnje za vječnom ljepotom

  

Proširite spoznaje

  

Glukoza i inzulin glavni akteri zbivanja

  

Rehabilitacija u fizijatriji

  

Ponovno otkriven pokret

svi članci »

Anketa

 
U slučaju nepodnošenja, mlijeko i mliječnih proizvoda:
izbacim ih iz prehrane
potražim savjet liječnika
potražim savjet u ljekarni



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Tema broja: Liječenje boli

Kako se riješiti boli

Podijeli

Autori:
Vida Demarin, akademkinja
doc. dr. sc. Vanja Bašić Kes, spec. neurolog
objavljeno u broju 61 (08/08)

Kako se riješiti boli

Bol je vrlo čest i subjektivan osjećaj, koji treba objektivizirati kako bi se olakšalo praćenje terapijskog učinka

Stranica: « 1 2 [3]

Postherpetička neuralgija (PHN)

Predstavlja bol koja se javlja mjesec dana nakon cijeljenja krasta nastalih tijekom infekcije herpes zosterom i traje dulje od četiri mjeseca nakon infekcije. 
Njezine glavne karakteristike su jaki, razarajući bolovi praćeni poremećajem spavanja, anoreksijom, znojenjem, umorom, konstipacijom i smanjenim libidom. Oboljeli se žale na žarenje, paljenje, pečenje i grčeve u zahvaćenom području. Bol je najčešće lokalizirana u području prsnog obruča, iako se može javiti i u području oka, ekstremiteta ili na bilo kojem drugom mjestu na kojem je prije toga bio herpes zoster. Jedna od karakteristika je i paroksizmalna pojava bolova, koji su često gotovo neizdrživi.
U zahvaćenom području javlja se anestezija, tj. bolesnik ne osjeća dodir na tom dijelu tijelu. Oboljeli mogu osjećati alodiniju, tj. bol čak na dodir plahte ili odjeće.
Rizični čimbenici za nastanak PHN-a su starija životna dob, jaki intenzitet akutne boli i teške promjene na koži. Rizik nastanka nije povećan u imunokompromitiranih bolesnika.
U liječenju PHN-a koriste se četiri skupine lijekova - antidepresivi, antikonvulzivi (gabapentin i pregabalin), opioidi te topički pripravci (5-postotni lidokain ili kapscainska krema). U oboljelih je važno osigurati analgeziju (ublažavanje boli), smanjiti depresiju, zabrinutost i nesanicu. Osim lijekova, koriste se i druge metode liječenja, poput akupunkture, TENS-a, lasera, blokade bolnih točaka anestetikom, itd. Unatoč svim navedenim metodama liječenja, više od 50 posto bolesnika trpi jake bolove.

Neuralgija trigeminusa

Glavna značajka bolesti je jaka i oštra bol, poput strujnog udara, u području petoga moždanog živca (nervus trigeminus). Obično su zahvaćena druga i treća grana živca koje se nalaze u području srednje trećine lica i brade. Bol se javlja spontano ili je isprovocirana dodirom (npr. pranje zubi, dodir itd.).
Bolest je primarna ako nema patološkog supstrata ili je posljedica bliskog kontakta između krvne žile u mozgu i trigeminalnog živca, a sekundarna je posljedica tumora u području stražnje lubanjske jame ili multiple skleroze.
Dijagnoza se postavlja isključivo na temelju opisa boli i neurološkog pregleda. Ne postoje laboratorijski nalazi, elektrofiziološka ili radiološka pretraga koji bi potvrdili dijagnozu neuralgije.
Oprez - Bolesnici s boli u području lica trebaju se obvezno javiti neurologu kako bi se učinila odgovarajuća dijagnostička obrada, postavila dijagnoza i donijela odluka o najboljem načinu liječenja boli u licu.
U liječenju neuralgije trigeminusa lijek izbora je antiepileptik karbamazepin u dozi od 200 do 1200 mg na dan. U slučaju da postoji kontraindikacija za njegovu primjenu, može se pokušati s nekim drugim antiepileptikom, poput oksikarbamazepina (600 - 1800 mg/dan). Uz antiepileptik jako učinkovit način liječenja neuralgije trigeminusa je akupunktura. U najtežim slučajevima, kad lijekovi i akupunktura ne djeluju, može se pokušati s neurokirurškim liječenjem. Neurokirurške metode liječenja su mikrovaskularna dekompresija (odvajanje krvne žile od živca), termokoagulcija ganglija i stereotaktična radiokirurgija. Ako je posrijedi sekundarni oblik neuralgije, treba liječiti uzrok bolesti.

Fantomska bol

Ova vrsta boli javlja se nakon amputacije ekstremiteta. Bolesnici opisuju žareću, paleću, poput grča jaku bol. Katkad se bol opisuje kao sijevajuća, probadajuća i trgajuća. Može se javiti spontano ili nastaje zbog emocionalnog stresa, tijekom mokrenja, kašljanja ili spolnog odnosa.
Liječenje fantomske boli uključuje lijekove koji se koriste i za liječenje drugih oblika neuropatske boli (antidepresivi, antiepileptici), ali važno mjesto zauzimaju i fizikalna terapija, TENS i akupunktura.

Multipla skleroza (MS)

Multipla skleroza je kronična neurološka bolest uzrokovana brojnim demijelinizacijskim promjenama središnjega živčanog sustava. Klinička slika uključuje smetnje vida, motoričku slabost, spasticitet (grčeve), poremećaj mokraćnog mjehura i crijeva, ali i simptome poput poremećaja spavanja, umora i boli. Prema nekim istraživanjima, 40 do 85 posto oboljelih od multiple skleroze pati od nekog oblika akutne ili kronične boli.
U oboljelih valja razlikovati akutnu i kroničnu bol. U akutnu bol spadaju: neuralgija trigeminusa; Lhermittov sindrom, tj. bol koja se javlja pri savijanju vrata prema naprijed (fleksija), a uzrokovana je demijelinizacijom osjetnih živaca u stražnjem dijelu leđne moždine; bolni tonički napadaji; optički neuritis.
Kronični bolni sindrom predstavlja centralnu bol koja nastaje zbog primarnog oštećenja ili disfunkcije središnjega živčanog sustava, bol kao posljedica spazama, kronična bol u leđima i glavobolja.
Liječenje boli - Neuralgija trigeminusa uglavnom se liječi antiepileptikom karbamazepinom, a bolni spazmi antiepilepticima gabapentinom, karbamazepinom ili klonazepamom). Benzodiazepini i baklofen koriste se za liječenje spazmi. Muskuloskeletna bol i bol u križima liječe se nesteroidnim antireumaticim ili acetaminofenom. S obzirom na to da se multipla skleroza liječi kortikosteroidima koji mogu dovesti do osteoporoze, bol povezana s nastankom osteoporoze liječi se lijekovima za osteoporozu, kalcijem i vitaminom D.

Otkriti uzrok, pa liječiti

Bolesnici s akutnom i kroničnom boli trebaju se javiti liječniku obiteljske medicine koji će procijeniti potrebu dodatnoga specijalističkog pregleda (neurologa, internista, kirurga, neurokirurga, itd) ili će odmah ordinirati terapiju. Kad se utvrdi pravi uzrok boli, tj. postavi odgovarajuća dijagnoza, bolesnik se može uputiti u jednu od ambulanti za bol.

Stranica: « 1 2 [3]