Interna medicina

 ostali članci
  

Bucmasto nije sinonim za zdravo

  

Želučani balon kad druge metode zakažu

  

"Gušterača" veličine mobitela

  

Lijekom protiv pretilosti - zašto i kada?

  

Misterij probavne cijevi

svi članci »

Anketa

 
Kada ste posljednji put bili na sistematskom pregledu?
unazad godinu dana
unazad dvije godine
prije više od dvije godine
prije više od pet godina
u sklopu redovitog školovanja



» Rezultati
» Ostale ankete

 

Pretraživanje
 
Newsletter
 

Interna medicina

Začarani krug

Autori:
doc. dr. sc. Željko Krznarić, dr. med., spec. gastroenterolog
dipl. ing. Darija Vranešić Bender
Dina Ljubas, mr. pharm
objavljeno u broju 61 (08/06)

Oboljeli od anoreksije nervoze nerijetko zahtijevaju hospitalizaciju i početak odgovarajućeg procesa hranjenja

Stranica: « 1 [2]

Autori studije objavljene u časopisu American Journal of Psychiatry 2002. godine navode pozitivan učinak prekonoćnog hranjenja putem nazogastrične sonde na povišenje tjelesne mase oboljelih od anoreksije. Korištenje nazogastrične sonde za uspostavu ponovnog hranjenja kod anoreksije predmet je kontroverzi koje počivaju i na kliničkim i na etičkim temeljima. Nazogastrično hranjenje smatra se prisilnim hranjenjem, a kliničke su spoznaje usmjerene na činjenicu da prisilno hranjenje može povisiti izglede za pogoršanje bolesti i negativno se odraziti na dugoročni ishod bolesti. Ipak, autori studije smatraju kako je to najpogodniji način za uspostavu ponovnog hranjenja jer osigurava visok energetski unos i optimalno povišenje tjelesne mase.

Nadalje, većina oboljelih pokazuje usporeno pražnjenje želuca i smanjenu pokretljivost crijeva, što predisponira pojavu psiholoških i fizioloških smetnji pri konzumaciji veće količine hrane u kratkim vremenskim intervalima, koje su potrebne za postizanje porasta tjelesne mase.

Refeeding sindrom

Tijekom prva dva do tri tjedna ponovne uspostave hranjenja kod anoreksije nervoze moguća je pojava refeeding sindroma, bez obzira na protokol hranjenja koji se primjenjuje. Riječ je o stanju kod kojeg dolazi do ozbiljnih elektrolitskih poremećaja, od kojih je najznačajnija hipofosfatemija, te do sniženja razine kalija i magnezija. Te fluktuacije elektrolita uzrokuju metaboličke, neuromuskularne i hematološke poremećaje, pa valja pažljivo pratiti razinu elektrolita (uključujući i fosfor) tijekom nutritivne terapije kod anoreksije. Katkad se primjenjuje i dodatni unos fosfora kako bi se izbjegao refeeding sindrom.

Multidisciplinarni pristup

Klinička prehrana bolesnika s anoreksijom nervozom obuhvaća sve oblike prehrane bolesnika, tj. uobičajenu peroralnu prehranu, dijetne modifikacije i pripravke te enteralnu i parenteralnu prehranu. U užem smislu klinička prehrana obuhvaća enteralnu i parenteralnu prehranu. Enteralna predmnijeva unos komercijalnih nutritivnih otopina, prije svega u želudac ili početni dio tankog crijeva putem hranidbenih sondi.

Smjernice za terapiju anoreksije nervoze uključuju multidisciplinarni pristup bolesti s naglaskom na dijetoterapiji, psihoterapiji i psihotropnim intervencijama. U kliničkoj praksi, bolesnice se uglavnom hrane konvencionalnim načinom - oralno uz primjenu enteralnih pripravaka. Ovisno o funkcionalnom statusu bolesnika i preferencijama, kod anoreksije se može primijeniti i enteralna formula kao oralni suplement ili putem sonde (prekonoćno hranjenje nazogastričnom sondom). U početku intenzivnijeg nutritivnog liječenja nužan je nadzor zbog mogućih poremećaja, prije svega ravnoteže elektrolita.


Smjernice za dijetoterapiju anoreksije nervoze

Energetski unos

A 1.3 x izmjerena vrijednost potrošnje energije u stanju mirovanja (REE)
B 1.3 x vrijednost bazalnog metabolizma izračunata putem Harris-Benedictove formule:
a) izračun putem Harris-Benedictove formule:
BM (kcal) = 655 + 9.56 x TM + 1.85 x V - 4.67 x D (TM = tjelesna masa /kg/; V = visina /cm/;
D = dob /godine/)
b) prilagodba za hipermetaboličko stanje:  (1.84 x BM izračunat formulom - 1435)  1.3 (1.84 x BM izračunat formulom - 1435)
C u početku se obično propisuje 1200 - 1400 kcal na dan 
D dodatni energetski unos potreban je kod pojačane tjelesne aktivnosti
E energetski unos povisuje se postupno za 100 - 200 kcal

Makronutrijenti

A Bjelančevine
a) minimalni unos - 0.8 g/kg tjelesne mase
b) 15 - 20 % ukupnoga energetskog unosa
c) odabir bjelančevina visoke biološke vrijednosti
B Ugljikohidrati
a) 50 - 55 % ukupnoga energetskog unosa
b) poticati unos netopljivih prehrambenih vlakana radi prevencije i terapije konstipacije
C Masti
a) 25 - 30 % ukupnoga energetskog unosa
b) poticati postupno povišenje unosa masti
c) osigurati unos esencijalnih masnih kiselina 

Mikronutrijenti

a) uvrstiti multivitaminsko-mineralni pripravak koji zadovoljava 100 % RDA
b) imati na umu da pripravak koji sadrži željezo može pogoršati stanje konstipacije

Stranica: « 1 [2]