Nadutost pod kontrolom

Sastav i količina plinova u probavnom sustavu mogu varirati, ovisno o načinu prehrane i individualnim činiteljima

Plinovi u probavnom sustavu normalna su pojava, a iz tijela se odstranjuju podrigivanjem ili kroz otvor debelog crijeva. Količina plinova koji uđu u debelo crijevo ili tamo nastanu u prosjeku iznosi sedam do 10 litara dnevno. Prosječna količina odstranjenog plina obično iznosi samo 0,6 litara, a ostatak se apsorbira kroz crijevnu sluznicu.

Podrijetlo plinova u probavnom sustavu može biti trojako: progutani zrak, plinovi stvoreni bakterijskom aktivnošću i plinovi koji prijeđu iz krvotoka u probavni sustav.  Većinu plinova u želucu čine dušik i kisik, koji potječu iz progutanog zraka. Najveći dio tih plinova izbacuje se podrigivanjem. U tankom crijevu obično se nalazi malo manja količina plinova nego u želucu, a većinom se sastoje od zraka koji prođe iz želuca u crijeva. Najveći postotak plinova u debelom crijevu posljedica je bakterijske aktivnosti. U njih ubrajamo ugljični dioksid, metan i vodik. Kad se metan i vodik u prikladnom omjeru pomiješaju s kisikom iz progutanog zraka, katkad nastaje prava eksplozivna smjesa.
Sastav i količina plinova u pojedinim dijelovima probavnog sustava mogu varirati, ovisno o načinu prehrane i individualnim činiteljima, jer određena vrsta hrane i neka medicinska stanja mogu pogodovati toj neugodnosti. U namirnice koje u debelom crijevu stvaraju veću količinu plinova nego neke druge spadaju grah, kupus, luk, cvjetača, kukuruz, brokula, šparoge te hrana koja jako nadražuje, primjerice ocat. Neke od tih vrsta, npr. brokule i šparoge, sadrže rafinozu i prikladan su medij za bakterije koje stvaraju plinove, osobito zbog toga što sadrže ugljikohidrate koji fermentiraju, a slabo se apsorbiraju. Sposobnost razgradnje ugljikohidrata je individualna. Klasični primjer je šećer laktoza prisutan u mliječnim proizvodima. Odrasle osobe uglavnom imaju ograničenu sposobnost probavljanja laktoze, stoga konzumacija većih količina mlijeka i mliječnih proizvoda kod odraslih osoba često izaziva nadutost, vjetrove, grčeve ili proljev.
I neki laksativi sadrže topljiva vlakna i mogu uzrokovati veću količinu plinova, osobito tijekom prvih nekoliko tjedana korištenja.

I tome ima pomoći

Liječnik može preporučiti nekoliko mjera radi suzbijanja neugodnih plinova i olakšavanja tegoba. Pristup ovisi o osobi, tipu simptoma i uzroku. Glavna preventivna mjera svakako je izbjegavanje hrane koja uzrokuje ili otežava simptome. Liječnik može preporučiti i terapiju poput dimetikona (antiflatulansa), aktivnog ugljena ili drugih lijekova, ovisno o slučaju i uzroku. Pacijentima s pretjeranim umnožavanjem bakterija propisuju se antibiotici.

Osobama koje muče nadutost i vjetrovi, kao jedno od dobrih terapijskih rješenja može se preporučiti Pankreoflat®, obložene tablete koje sadrže jedinstvenu kombinaciju djelatnih sastojaka: pankreatin i dimetikon. Pankreatin je ekstrakt dobiven iz svinjske gušterače. Sadrži probavne enzime koji pospješuju razgradnju masti, bjelančevina i ugljikohidrata te zaustavljaju proces fermentacije i nastanak plinova. Dimetikon je kemijska supstancija koja rastvara mjehuriće plina u crijevima, koji se nakon toga apsorbiraju ili eliminiraju prirodnim putem.
Zahvaljujući jedinstvenom dvostrukom sastavu, Pankreoflat® brzo i djelotvorno rješava simptome poremećene probave, poput nadutosti, vjetrova i osjećaja težine u želucu.