Neurologija

Visoke temperature prijete

Vremenski ekstremi, hladne zime i vrlo topla i vlažna ljeta, sve više postaju naša zbilja, a naročito nagli prijelazi iz zime u ljeto

Visoki krvni tlak, povišena razina kolesterola u krvi, debljina, nepravilni rad srca, stres itd., dobro su poznati rizični čimbenici za nastanak cerebrovaskularne bolesti i njene najteže posljedice - moždanog udara. Utjecaj vremenskih prilika na zdravlje uvijek smo osjećali, ali do zadnjih godina smo prilično malo o tome konkretno znali, a zbog toga i nedovoljno poduzimali. Istraživanja su pokazala da više od 20% populacije čine meteoropati, odnosno osobe koje teško podnose promjene vremena, kod kojih te promjene provociraju nastanak ili pogoršanje već otprije prisutnih bolesti.

Klimatske (ne)prilike i zdravlje

Od davnine je poznata povezanost bolesti dišnog sustava i reumatskih bolesti s vremenskim prilikama i blagotvorno djelovanje klimatskih lječilišta na takve tegobe. Znanstveno je dokazano da se određene bolesti probavnog sustava i psihičke bolesti češće javljaju u određenim godišnjim dobima. Krvožilni sustav vrlo je osjetljiv na promjene meteoroloških parametara, temperature, tlaka i vlage zraka te ostalih. Posljedice se manifestiraju simptomima od strane mozga i/ili srca. Kod bolesnika s cerebrovaskularnom bolešću, uslijed nepovoljnih vremenskih prilika može doći do nesvjestice, vrtoglavice, poremećaja vida, a u težim slučajevima i do nastanka moždanog udara. Oboljeli od kardiovaskularnih bolesti također su vrlo osjetljivi na nagle promjene vremena te može doći do zaduhe, stenokardije, nepravilnog rada srca i drugih simptoma.

Zadnjih godina, naročito zbog izražene promjene klimatskih prilika, povezivanje meteoroloških parametara i bolesti zaintrigiralo je i brojne znanstvenike. Istraživanja na tu temu rađena su i prije više desetaka godina, ali u današnje doba ona imaju i praktičnu svrhu - izradu biometeoroloških prognoza. Ovo cijelo područje znanosti zove se humana biometeorologija, a cilj joj je pratiti vremenske prilike, njihov utjecaj na pojavu određene bolesti te nakon zaključaka razvijati akcije sa svrhom prevencije određenog broja incidenata akutnih bolesti i olakšanja tegoba kod kroničnih bolesnika. U Izraelu, tako, već više godina djeluje služba koja prati prodiranje vrućih zračnih "fronti" te na vrijeme upozorava pučanstvo da u te dane što više boravi u klimatiziranim prostorima, da pije dovoljno tekućine, a razmišlja se i o preporuci preventivnog uzimanja acetilsalicilne kiseline (Aspirina) koja smanjuje sklonost zgrušavanju krvi.

Zbog promjene klimatskih prilika na našem području i sve težeg podnošenja vremenskih ekstrema, u Klinici za neurologiju KB "Sestre milosrdnice", Referentnom centru za neurovaskularne poremećaje Ministarstva zdravstva RH, tijekom 2001. godine provedeno je istraživanje o povezanosti meteoroloških faktora i pojave različitih tipova moždanog udara. Konačni rezultati, koji su obuhvaćali obradu podataka više od tisuću bolesnika, bili su u skladu s rezultatima inozemnih studija s područja sa klimom sličnoj našoj. Naime, učestalost moždanog udara, naročito ishemijskog (nastaje začepljenjem krvne žile), znatno je veća tijekom ljetnih mjeseci kada su prisutne ekstremno visoke temperature i oscilacije atmosferskog tlaka i vlažnosti. Mora se spomenuti da ishemijski moždani udar često nastaje i tijekom izrazito hladnih zimskih mjeseci. Mehanizam opet obuhvaća poremećaj cirkulacije, ali sada zbog "stiskanja" krvnih žila i promjene sastava krvi koja postaje viskoznija, "gušća". Osim temperature okoline, veliku ulogu imaju promjene atmosferskog tlaka. Svi oblici moždanog udara bili su znatno češći u danima pada atmosferskog tlaka, što je obično popraćeno i porastom vlage u zraku (na Jadranu je ovakvo vrijeme poznato kao "jugo"). Određena istraživanja su pokazala da je takvo "južno" vrijeme povezano s češćim nastupima nepravilnog ritma rada srca (fibrilacija atrija), što je jedan od najvažnijih rizičnih čimbenika za nastanak moždanog udara.

Glavobolje se također češće javljaju u uvjetima pada atmosferskog tlaka i povećane vlažnosti, a vjerojatni uzrok su reakcije krvnih žila oko i unutar mozga na te nepovoljne meteorološke parametre.

Treba razmišljati da vremenski ekstremi, hladne zime i vrlo topla i vlažna ljeta, sve više postaju naša zbilja, a naročito nagli prijelazi iz zime u ljeto. Tijekom takvih prilika pojava bolesti i smrtnost su povećane, jer mehanizmi termoregulacije nisu u mogućnosti svladati takve nagle promjene, a naročito je to slučaj u starijih i bolesnih osoba. U njih, ali i u mlađih ljudi s prisutnim čimbenicima rizika za cerebrovaskularne bolesti te u osoba sa suženjem žila u moždanom krvotoku, krvne žile su neelastične, oštećene i nisu sposobne za dodatne napore u sklopu termoregulacije.