Oktal Pharma

Neurologija

 ostali članci
  

Noću je najgore

  

Nova nada za parkinsoničare

  

Govor - čudesan ljudski proizvod

  

Botulinum toksin - otrov koji liječi

  

Bolest crne jezgre mozga

svi članci »

Anketa

 
Kada ste posljednji put bili na sistematskom pregledu?
unazad godinu dana
unazad dvije godine
prije više od dvije godine
prije više od pet godina
u sklopu redovitog školovanja



» Rezultati
» Ostale ankete

 

Pretraživanje
 
Newsletter
 

Neurologija

Visoke temperature prijete

Autori:
mr. sc. Marijana Bosnar Puretić, dr. med., liječnik na specijalizaciji
prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neurolog
objavljeno u broju 30 (6/03)

Visoke temperature prijete

Vremenski ekstremi, hladne zime i vrlo topla i vlažna ljeta, sve više postaju naša zbilja, a naročito nagli prijelazi iz zime u ljeto

Stranica: « 1 [2]

Prilagodite svoje ponašanje    

Na vremenske prilike vrlo malo možemo utjecati pa se stoga treba naučiti ponašati u skladu s njima i na taj način spriječiti neželjene zdravstvene poteškoće. Osnovna su pravila vrlo jednostavna: ne izlagati se vremenskim ekstremima, odijevati se u skladu s vanjskim prilikama, unositi dovoljno tekućine, redovito uzimati propisane lijekove i poštivati ograničenja svog tijela.

Tek nam predstoje sve topliji dani, sparine i sve jače sunčevo zračenje. Lijepe dane s umjerenom temperaturom treba iskoristiti za boravak u prirodi, ali kada nastupe ljetne vrućine, osobama pod rizikom se ne preporuča boravak na otvorenom između 10 i 17 sati. Zbog termoregulacije, u takvim uvjetima su srce i krvne žile pod povećanim stresom jer sudjeluju u otpuštanju viška topline. Tako je preporučljivo najtopliji dio dana po mogućnosti provesti u nekom klimatiziranom prostoru.

Koža je odgovorna za eliminaciju 90% viška topline. Da joj omogućimo normalno funkcioniranje, ljeti se treba oblačiti u lagane, prozračne, prirodne materijale, svijetlih boja, koje reflektiraju svjetlost i toplinu. Nosite pokrivalo za glavu, po mogućnosti prozračni šešir, a ne kapu koja ne propušta dovoljno zraka te na taj način još više otežava otpuštanje topline (75% topline se otpušta preko glave). Odijevajte se u skladu s vremenom, a ne prema kalendaru!

O potrebi organizma za vodom se vrlo često piše, ali iskustva pokazuju da većina osoba, a naročito starijih, ne konzumira dovoljnu količinu vode! Normalna termoregulacija nije moguća u dehidriranom organizmu! A zbog povećanog gubitka vode znojenjem, krv postaje viskoznija i tako se povećava rizik od nastanka ugrušaka. Ne pouzdajte se u osjećaj žeđi, koji je naročito u starijih ljudi slabiji, tako da svjesno treba piti 1.5 - 2L vode (ili negaziranih bezalkoholnih pića) na dan. Alkoholna pića treba izbjegavati, jer povećavaju stvaranje topline, a osim toga djeluju kao diuretik te je gubitak tekućine još veći. Znojenjem se gube i soli i minerali, ali oni se lako nadoknađuju svježim voćem i povrćem ili voćnim sokovima.

Uzimanje lijekova također treba prilagoditi tijekom velikih vrućina. Zbog širenja krvnih žila na vrućini je tlak niži. Ako koristite istu količinu lijekova protiv povišenog tlaka on može pasti više nego što treba, a to može dovesti do nesvjestice, ali i ozbiljnijih tegoba, sve do moždanog udara. Tijekom ljeta treba češće kontrolirati krvni tlak i savjetovati se s liječnikom o eventualnom prilagođavanju doze lijekova.

Lijepi dani mame nas na razne sportske aktivnosti i fizičke poslove oko kuće. No, treba biti svjestan svojih ograničenja i obavljati takve aktivnosti umjereno, ne tijekom najtoplijeg dijela dana. Zbog vanjske topline i fizičkog napora može doći do opasnih oscilacija krvnog tlaka koje mogu uzrokovati moždano krvarenje. Tijekom fizičkog napora obavezna je nadoknada izgubljene tekućine!

Od velike koristi su svakodnevne biometeorološke prognoze, koje odnedavno možemo vidjeti u dnevnim novinama i informativnim emisijama. Njima se na vrijeme upozoravaju osobe s kroničnim bolestima na dane koji će za njih biti teže podnošljivi tako da se mogu unaprijed pripremiti i zaštititi.

Prokrvljenost mozga uvelike ovisi o krvnom tlaku, hidriranosti organizma, stanju periferne cirkulacije i radu srca. Obzirom da nagle promjene temperature, tlaka i vlažnosti zraka utječu na sve nabrojane čimbenike, osobe s cerebrovaskularnom bolesti češće podliježu tegobama uslijed vremenskih prilika. Osobito se teško podnose dani kada atmosferski tlak pada, a vlažnost raste; tada bolesnici trebaju biti oprezniji i čuvati se nepotrebnih napora. Tijekom ljetnih vrućina moraju unositi i dovoljno vode, jer u dehidriranom organizmu cirkulacija krvi slabi pa tako i prokrvljenost mozga.

 Ako se ne osjećate dobro, poštujte svoje tijelo, odmorite se i po mogućnosti odgodite obaveze za drugi dan. Iskoristite ljetna predvečerja za ugodne šetnje koje će goditi duhu i tijelu. U svakom slučaju, pravilnim ponašanjem uklonit ćete dodatna, nepotrebna opterećenja organizma, a svoje dane učiniti kvalitetnijim, bez ili sa značajno manje nemilih incidenata.

Stranica: « 1 [2]