Vi pitate - mi odgovaramo

Vi pitate..., mi odgovaramo...

ALERGOLOGIJA

dr. sc. Mirjana Kljaić Turkalj, dr. med., spec. pedijatar - alergolog, Zagreb
Alergična sam na peludi trava i korova, pri čemu se osobito izdvaja ambrozija. Simptomi su začepljenost nosa i suzenje očiju. Koristim tablete Claritin, sprej Tefan i kapi Cromoglicin. Tijekom redovitih kontrola, u razgovoru s drugim pacijentima, doznala sam da postoji mogućnost hiposenzibilizacije, koja se provodi injekcijama. Stoga me zanima sljedeće: koliko dugo se provodi hiposenzibilizacija, u kojim razdobljima godine i koliko se često primaju injekcije (tjedno, mjesečno, kvartalno ili godišnje)? A. R.

Hiposenzibilizacija je oblik uzročne terapije protiv alergija i jedina djeluje na poremećeni imunološki odgovor. Temelji se na koncepciji da toleranciju prema uzročnom alergenu iz okoline mogu inducirati visoke koncentracije alergena koje se daju tijekom dugog razdoblja. Modificiranim alergenima - alergoidima, može se nakon nekoliko primjena postići terapijski učinak.  Terapija se kod djece primjenjuje nakon pete godine i traje kontinuirano najmanje tri godine. Provodi se potkožnim (supkutanim) injekcijama, a postoji i sublingvalna (pod jezik) imunoterapija, koja je prihvatljivija u dječjoj dobi.  Postupak hiposenzibilizacije provodi se tri do pet sezona, ovisno o izboru alergena, tj. proizvođaču. Obično se daje jedna potkožna injekcija svaki tjedan do jedna svaki mjesec. Postupak hiposenzibilizacije treba započeti nekoliko mjeseci prije očekivanog početka sezone polenacije (presezonska), tako da se do početka polenacije postigne takozvana doza održavanja, koja se može davati i tijekom polenacije i nakon nje.
Protokol hiposenzibilizacije isti je za djecu i odrasle. Zbog opasnosti od anafilaktičkog šoka, preporučuje se navedeno liječenje provoditi u centrima koji mogu pružiti neodgodivu kardiorespiratornu resuscitaciju (oživljavanje).

DERMATOLOGIJA 

doc. dr. sc. Teodora Gregurek-Novak, dr. med., spec. dermatovenerolog, Zagreb
Navršio sam 52 godine. Već više od 20 godina patim od alergije na vodu. Alergijska reakcija ne manifestira se pojavom urtikarije, nego prilično jakim svrbežom nakon tuširanja, koji nije uvijek istog intenziteta. Koristio sam različite tekuće i tvrde sapune, no reakcija je uvijek ista. Dovoljno je da se tuširam samo vodom, bez sapuna. Katkad se svrbež javlja i prilikom znojenja. Pronašao sam rješenje - moram napuniti kadu vodom, biti u vodi petnaestak minuta i svrbeža gotovo i nema. Gore navedeni simptomi bi se smanjili ili potpuno nestali ljeti, nakon kupanja u moru. Sve do ove godine nisam imao svrbež, bez obzira na to kakvim sam se sapunom prao. Međutim, od ovog ljeta svrbež se ponovno javlja, zasad u manjoj mjeri. Molio bih vas za savjet ili možda "recept" za izlječenje. Vrlo malo sam čitao o simptomima sličnim mojima.  Ž. L.

Prema detaljnom opisu tegoba koji ste dali, moram reći kako vaše tegobe nisu alergijske naravi, jer se svaka alergijska manifestacija pokazuje i vidljivim promjenama na koži. Možda je riječ o neurogenoj ili vaskularnoj reakciji (spominjete i znoj), koja nije alergijskog tipa nego je posrijedi oslobađanje acetilholina na okrajinama živaca. Za takva stanja ne postoji uzročna nego samo simptomatska terapija. Preporučujem da upotrebljavate Pruriced kremu dva puta dnevno (može se mazati i dulje vrijeme jer nema štetnih sastojaka, poput kortikosteroida). U slučaju jačeg svrbeža, možete uzeti blaži sedativ ili antihistaminik koji će ublažiti simptome.

NUTRICIONIZAM

Suzana Tomašević, dipl. ing. nutricionistica
Je li svako voće zdravo? Je li zdravo jesti previše voća? Što mislite o genetski modificiranom i prskanom voću? V. M.

Generalno gledano, osim velike količine vode, vitamina, minerala i vlakana, voće karakterizira i velika količina fitokemikalija kojima se danas pripisuju snažna antikancerogena svojstva. No, nutricionistička preporuka glasi: hranu iz svih skupina prehrambene piramide treba konzumirati u preporučenim količinama, a nipošto je ne dijeliti na zdravu i nezdravu. Bit je u raznolikosti i umjerenosti. Preporuka za voće glasi: dvije do tri različite porcije dnevno, s tim da jedna porcija predstavlja jedan komad svježeg voća, pola šalice kompota ili četvrtinu šalice suhog voća. Tek kad je prehrana uravnotežena i pravilna, onda je ona jedan od preduvjeta za dobro zdravlje i nesmetano funkcioniranje organizma.
Svaka namirnica može se deklarirati zdravom ako je higijenski ispravna. Djelovanje hrane na organizam uvelike ovisi o vrsti i količini unesene hrane. Tako nekome svježa, neoguljena jabuka izuzetno odgovara, a drugome može prouzročiti tegobe u vidu poremećaja probave ili čak alergijske reakcije.
Nema nikakve sumnje da dobrobit voća uvelike nadmašuje hipotetske negativne učinke mikroskopskih tragova pesticida kojima se tretira, i čija je uporaba ipak zakonom kontrolirana. Uz to, uvijek možete odabrati ono iz biološkog uzgoja.  Što se tiče genetski modificirane hrane, zasad nijedno istraživanje nije uspjelo dokazati bilo kakav štetan utjecaj na ljudsko zdravlje.