Vi pitate - mi odgovaramo

Vi pitate..., mi odgovaramo...

OTORINOLARINGOLOGIJA

mr. sc. Krešo Zurak, dr. med., spec. otorinolaringolog i plastični kirurg glave i vrata, Zagreb
Na sistematskom pregledu otkriven mi je čvor u štitnjači i postavljena sumnja na papilarnu neoplazmu. Upućena sam otorinolaringologu na operativni zahvat. Molim vas recite mi kome da se javim i što sve trebam pripremiti za operaciju? M. Š.

Kao i za svaki operativni zahvat, traži se niz općih pretraga o vašem zdravstvenom stanju kako biste mogli pristupiti operaciji u općoj endotrahealnoj anesteziji. Detaljan popis pretraga dobit ćete prilikom dogovora s otorinolaringologom koji će obaviti operativni zahvat. No, kako su dosadašnje pretrage pokazale da je kod vas posrijedi sumnjiva papilarna neoplazma štitnjače, preporučujem dodatno učiniti ultrazvuk vrata, s osvrtom na limfne čvorove vrata i eventualnu ciljanu citološku punkciju sumnjivih limfnih čvorova. Na preoperativnom pregledu otorinolaringolog će vam preporučiti u kojoj je kliničkoj ustanovi najbolje napraviti navedenu pretragu. Potvrdi li se sumnja, operativni zahvat sastoji se od odstranjenja režnja štitnjače u kojem se nalazi sumnjivi čvor, intraoperativne biopsije kojom se potvrđuje dijagnoza, a zahvat se završava odstranjenjem cijele štitnjače. Ako su prisutni i metastatski limfni čvorovi na vratu, potrebna je i disekcija vratnih limfnih čvorova. Bolesnici kojima se potvrdi dijagnoza papilarnog karcinoma, nakon završetka kirurškog liječenja upućuju se na dodatnu onkološku obradu i liječenje.

PSIHIJATRIJA

Mladen Haupert, dr. med., spec. psihijatar, Zagreb
Trideset četiri su mi godine. Posljednje tri godine imam problema s hernijom, probavom, bolovima u donjem dijelu prsnog koša te povremeno izrazite bolove u vratnom dijelu i lijevoj ruci. Nakon svih mogućih pretraga utvrđeno je da je posrijedi psihosomatski problem. Trenutno uzimam Praxiten koji mi donekle pomaže. Postoji li nešto bolje?  D. L. 

Tegobe koje opisujete, a nakon završene dijagnostičke obrade, mogu se svrstati u skupinu takozvanih psihosomatskih poremećaja, koji se definiraju kao tjelesne bolesti ili reaktivna stanja u čijem je nastanku bitnu ulogu odigrao psihogeni čimbenik. Pritom treba uzeti u obzir i biološku genetsku predispoziciju, koja uz specifično strukturiranu osobnost, nepovoljan sociokulturni milje i dugotrajni utjecaj stresogenog činitelja (najčešće emocionalne naravi), obično dovodi do stanja takozvane kronične anksioznosti, koja za posljedicu može imati razvoj psihosomatskog poremećaja. Liječenje ovisi o težini kliničke slike. Obično je dugotrajno i podrazumijeva kontroliranu kombinaciju psihofarmaka (anksiolitici) i, najčešće, psihodinamski orijentirane psihoterapije. U vašem slučaju svakako preporučujem posjetiti nadležnog psihijatra.

ŠKOLSKA MEDICINA

Ljiljana Podrug, dr. med., spec. školske medicine, Vinkovci
Moje pitanje odnosi se na rast. Naime, 16 mi je godina i visok sam oko 182 cm. Htio bih narasti još i više, pa me zanima bi li bilo pametno da koristim tekući hormon rasta u superiornoj brizgalici? Znate li možda kolika je cijena tog proizvoda? XY

Prema krivulji centilne distribucije visine za dječake (mladiće) vaša visina ne da nije dovoljna za dob, naprotiv ide u smjeru gornje granice za dob, koja iznosi 188 cm (najniža visina za vašu dob je 159 cm!). Željela bih samo istaknuti da se nijedna terapija ne daje samo zato što bi netko htio biti viši. O hormonskoj terapiji odlučuju isključivo medicinski stručnjaci, specijalisti pedijatri i endokrinolozi.

Povišeni urati u krvi katkad se javljaju ako se konzumira puno mesa. Međutim, važno je znati i neke druge vrijednosti koje se određuju u krvi i mokraći. Premalo je podataka na temelju kojih bih mogla pretpostaviti o čemu je riječ i dati vam precizan i detaljan odgovor.