Interna medicina

 ostali članci
  

Dijaliza smanjuje imunosni odgovor

  

H faktor - može li krvni test spasiti život?

  

Nagla bol koja simulira hitnost

  

Debljina i hormonska neravnoteža

  

Pothlađivanje - češće kod starijih osoba

svi članci »

Anketa

 
Kad kupujete proizvode za njegu kose, odabirete li više proizvoda iz jedne linije (npr. šampon, balzam, maska/serum)?
da
ne



» Rezultati
» Ostale ankete

Pretraživanje
 
Newsletter
 

Interna medicina

Sindrom modernizacije i blagostanja

Autor:
prof. dr. sc. Tomislav Čabrijan, dr.med., spec. internist - endokrinolog / dijabetolog
objavljeno u broju 30 (6/03)

Podaci o debljini u Hrvatskoj pokazuju da od nje pati ukupno 50% žena i čak 79% muškaraca u dobi od 18-65 godina

Povezanost debljine, gihta i moždane kapi s pretjeranim uživanjem jela i pića poznata je još od antičkih vremena. Pred oko 50 godina, u medicinskoj literaturi je upozoreno da tzv. "muški" oblik debljine ima znatno povećanu krvožilnu ugroženost zbog pojave preuranjene ateroskleroze. U početku tome nije poklonjena prevelika pažnja, nego tek pred 15 godina kada je opisan tzv. "sindrom X", čije su značajke šećerna bolest, poremećaj metabolizma masti (dislipidemija), povećani krvni tlak (hipertenzija) i rezistencija na inzulin koja se gotovo uvijek javlja u debljini. Za osobe sa značajkama sindroma X utvrđena je jako velika ugroženost od srčanog i moždanog udara pa je već 1989. godine opisan tzv. "smrtonosni kvartet". Četiri glavne značajke smrtonosnog kvarteta su:
1. debljina ili pretilost gornjeg djela tijela (muški oblik pretilosti u obliku jabuke za razliku od ženskog oblika debljine u obliku kruške)
2. nepodnošenje šećera (intolerancija glukoze)
3. povišenje jedne vrste masti - triglicerida (hipertrigliceridemija)
4. povišen krvni tlak (hipertenzija).

Zbog toga što su Europski liječnici već od 1965. godine govorili o metaboličkom sindromu, 1999. godine je uveden naziv "metabolički sindrom X". Od tada se glavnim značajkama metaboličkog sindroma X smatraju debljina, poremećena tolerancija glukoze, hipertenzija, rezistencija na inzulin (koja je vrlo česta kod debljine, ali i u slučaju intolerancije glukoze te u šećernoj bolesti tipa II koja se javlja u starijoj dobi) i dislipidemija. Pod dislipidemijom se podrazumijeva povećanje triglicerida (hipertrigliceridemija) i smanjenje tzv. "zaštitnog" ili "dobrog" kolesterola, poznatog kao HDL kolesterol.

Prognoze - epidemije debljine predstoje 

Obzirom da u SAD-u i mnogim drugim razvijenim zemljama pa tako i našoj, prema dosadašnjem praćenju i svim prognozama predstoje epidemije debljine, pokušava se prognozirati učestalost metaboličkog sindroma X, uz pušenje najopasnijeg čimbenika krvožilne ugroženosti.
Na temelju rasprostranjenosti šećerne bolesti, od koje je u svijetu 1997. godine bolovalo 124 milijuna ljudi, a 2002. godine 160 milijuna, pretpostavlja se da će 2010. godine 221 milijun ljudi bolovati od dijabetesa. Obzirom da je broj osoba s metaboličkim sindromom X bitno veći, možda 2-3 puta, ne bi bilo teško pretpostaviti da bi 2010. godine u svijetu moglo biti oko pola milijarde ljudi s metaboličkim sindromom X, s najvećim povećanjem u Aziji i Africi.

Broj učesnika Debljina trbuha Visoki trigliceridi Nizak HDL kolesterol Povišen tlak Povišena glukoza
Ukupno 8814 39% 30% 37% 34% 13%
Muškarci 4265 35% 35% 35% 38% 16%
Žene 4549 25% 25% 39% 29% 10%
Tablica - Učestalost u postotcima pojedinačnih metaboličkih abnormalnosti metaboličkog sindroma X u 8814 odraslih Amerikanaca starijih od 20 godina

Kod australskih urođenika je primijećeno da već 6 tjedana nakon što su bili izvučeni iz australske divljine "busha" u gradsku civilizaciju i prestali sa svojim načinom prehrane i fizičkom aktivnošću, dolazi do razvoja sva četiri osnovna poremećaja metaboličkog sindroma X tj. debljine i intolerancije glukoze s hiperinzulinemijom, hipertenzije i dislipidemije. Na svu sreću, svi su se ti nalazi normalizirali već nekoliko mjeseci po povratku u "bush". Stoga, neki govore o metaboličkom sindromu X kao sindromu blagostanja, modernizacije, "Coca-colonizacije", "westernizacije".

Budući da je učestalost metaboličkog sindroma X u SAD-u bila nepoznata, a zbog poznatih opasnosti da osobe s tim sindromom razviju šećernu bolest i srčano-žilne bolesti te da od njih i ostalih uzroka imaju znatno povećanu smrtnost, u Americi je proveden tzv. panel liječenja odraslih osoba broj III, na reprezentativnom uzorku od 8 814 osoba starijih od 20 godina, čiji su rezultati objavljeni 2002. godine. Kao kriterij za postavljanje dijagnoze metaboličkog sindroma X uzeto je da osoba mora imati barem tri ili više od sljedećih pet nalaza (značajki):

1. abdominalna pretilost (opseg trbuha veći od 102 cm za muškarce i 88 cm za žene)
2. hipertrigliceridemija (trigliceridi veći od 1.7 mmol/l)
3. nizak HDL kolesterol (manji od 1.0 mmol/l za muškarce i manji od 1.3 mmol/l za žene)
4. visok krvni tlak (viši od 130/85 mm Hg ili upotreba lijekova za sniženje tlaka)
5. visoka glukoza na tašte (viša od 6.1 mmol/l ili upotreba lijekova za sniženje šećera u krvi).

Rezultati su prikazani u tablici, iz koje se vidi da je najučestaliji metabolički poremećaj u odraslih Amerikanaca povećani opseg trbuha ili abdominalna pretilost, koju ima 39% svih ispitanih Amerikanaca ili čak 46% od svih 4 549 pregledanih žena u ovoj studiji.

Podaci o debljini u Hrvatskoj, objavljeni u 2001. godini, još su porazniji tj. na reprezentativnom uzorku od
5 840 osoba ustanovljeno je da prekomjernu tjelesnu težinu, odnosno debljinu ima ukupno 50% žena i čak 79% muškaraca u dobi od 18-65 godina, što još više naglašava potrebu smanjenja debljine, odnosno postupnog mršavljenja većine naših ljudi.