Za zdravije i sretnije majčinstvo
Sveobuhvatnom skrbi u trudnoći moguće je smanjiti pobolijevanje i smrtnost djece u majčinu trbuhu i nakon rođenja
Antenatalna ili prenatalna skrb definira se kao niz postupaka prema trudnicama koje provodi služba organizirane zdravstvene zaštite. Uključuje sve mjere i postupke (kontrolni pregledi, laboratorijske pretrage, dijagnostički postupci, savjeti liječnika, liječenje...) tijekom trudnoće s ciljem osiguranja optimalnih uvjeta za rast i razvoj ploda, poroda zdravog novorođenčeta i očuvanja zdravlja trudnice, buduće majke. Stoga je sveobuhvatnom antenatalnom skrbi moguće smanjiti perinatalni mortalitet i morbiditet (pobolijevanje i smrtnost djece u majčinu trbuhu i nakon rođenja).
Izostanak menstruacije (amenoreja) prvi je znak trudnoće, a prvi dan posljednje menstruacije uzima se kao prvi dan trudnoće. Normalna trudnoća traje 280 dana ili 10 lunarnih mjeseci, odnosno devet kalendarskih mjeseci. Porod između navršenih 37 i 42 tjedna trudnoće smatra se terminskim porodom, dok se svi porodi prije 37. tjedna, a nakon 24. tjedna trudnoće smatraju prijevremenim porodom.
Test je pozitivan i što sad...
Nakon izostanka menstruacije većina žena, pogotovo ako su nastojale ostati trudne, učini kućni test na trudnoću pomoću komercijalnih testova koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji u ljekarnama. Ti testovi baziraju se na otkrivanju beta hCG-a, hormona svojstvenog trudnoći u mokraći. Vrlo su osjetljivi i gotovo sa 100-postotnom sigurnošću otkrivaju trudnoću.
Ako trudnica nema subjektivnih tegoba (mučnina, povraćanje, nadutost, bolovi i sl.) ni objektivnih znakova ranih komplikacija u trudnoći (krvarenja, vaginalni iscjedak i sl.), kao ni opterećenu reproduktivnu ili opstetričku anamnezu (prijašnje bolesti ili operacije ginekoloških organa, problemi pri zanošenju, problemi u prethodnim trudnoćama i porodima, prethodne bolesti i sl.), prvi pregled u trudnoći valjalo bi učiniti između 8. i 12. tjedna trudnoće.
Prvi pregled - Sastoji se od uzimanja obiteljske i osobne anamneze (povijest bolesti), kroz koju liječnik nastoji saznati sve o bolestima unutar obitelji i osobnim bolestima koje je trudnica preboljela ili od njih trenutačno boluje, a mogu utjecati na trudnoću, kao i o lijekovima koje uzima za eventualne kronične bolesti ili trenutačno zdravstveno stanje jer se većina lijekova ne smije uzimati tijekom trudnoće. Za ginekologa važne informacije su i podaci o prvoj menstruaciji, broju poroda, broju pobačaja, zadnjoj menstruaciji i općenito trajanju menstrualnog ciklusa.
Zatim je potrebno učiniti laboratorijske pretrage krvi (kompletna krvna slika, krvna grupa i Rh faktor), pregledati mokraću test-trakom te izmjeriti krvni tlak i tjelesnu težinu.
Slijedi ginekološki pregled radi uzimanja brisa za PAPA test i, ako je potrebno, briseva na bakterije. Oko 10. tjedna trudnoće obavlja se i prvi ultrazvučni pregled.
Ako je trudnoća uredna, svaki sljedeći pregled planira se svakih tri do četiri tjedna, u posljednjim mjesecima trudnoće i češće (svakih dva do tri tjedna), a u posljednjim tjednima i svaki tjedan. Nakon što istekne termin poroda, pregledi se obavljaju svaki drugi dan.
Drugi pregled - Najčešće se obavlja oko 16. tjedna trudnoće. Na tom pregledu analiziraju se rezultati laboratorijske obrade i, po potrebi, trudnicu upućuje na dodatnu dijagnostičku obradu ili se i dalje rutinski kontrolira.
Pri svakom pregledu, prije vaginalnog (ginekološkog) pregleda treba izmjeriti tjelesnu težinu trudnice i na osnovi vrijednosti odrediti prirast težine tijekom trudnoće, odnosno prirast težine u odnosu na prethodni pregled, izmjeriti krvni tlak i odrediti eventualnu nazočnost bjelančevina u mokraći.
Navedenim pretragama se brzo i učinkovito otkrivaju pojedina patološka stanja u trudnoći, kao što su preeklampsija, gestacijski dijabetes, uroinfekcije, infekcije rodnice i tako dalje.
Nakon 14. tjedna na svakom pregledu se slušaju i otkucaji djetetova srca (KČS - kucaji čedinjeg srca), a nakon 16. tjedna dodatno mjeri udaljenost fundusa (gornjeg pola maternice) od simfize (pubične kosti), tj. veličina trbuha, na temelju čega se procjenjuje rast djeteta.
Bebina prva sličica
Slikovni prikaz djeteta moguć je uz pomoć ultrazvučnog aparata. Svakoj trudnici bi u trudnoći trebalo napraviti barem tri klasična (dvodimenzionalna) ultrazvučna pregleda, pod uvjetom da se radi o urednoj i nerizičnoj trudnoći. Ako u trudnoći postoje neke bolesti koje bi je mogle ugrožavati, trudnoća nije postignuta prirodnim putem ili se radi o nekim specifičnim trudnoćama koje treba pomnije kontrolirati, ultrazvučnih pregleda može biti i više.
Prvi ultrazvučni pregled - Uobičajeno se obavlja između 10. i 11. tjedna trudnoće pomoću vaginalne sonde. Moguć je i prije (nakon 8. tjedna), posebno kod žena koje imaju veoma uredne mjesečne cikluse, pa ranije posumnjaju u moguću trudnoću. Na prvom ultrazvučnom pregledu određuje se trajanje trudnoće i očekivani termin poroda, potvrđuje se smještaj unutar maternice, otkrivaju eventualne višeplodne trudnoće, vide se obrisi glavice i utvrđuje je li plod živ, odnosno postojanje srčanih akcija. Ovaj pregled je važan i zbog isključivanja eventualnih patoloških procesa u zdjelici, kao što su ciste na jajnicima i slično.
Prosječna dužina fetusa u ovom razdoblju je oko 2.5 cm, a težina oko 8 grama.
Drugi ultrazvučni pregled - Najčešće slijedi između 18. i 20. tjedna trudnoće i najvažniji je redovni ultrazvučni pregled jer najveću pozornost usmjerava na anatomiju fetusa (lubanja, mozak, kostur, lice, mokraćni sustav, probavni sustav i središnji živčani sustav, posebno kralježnica te provjerava rad srca i ošita). Bilježi se i položaj posteljice te količina plodove vode. Ovo je za buduće roditelje izuzetno važan pregled jer se, osim zdravlja, može utvrditi i spol djeteta. Fetus je sada u prosjeku dug oko 22 do 23 cm i težak oko 250 grama.
Stranica:
[1]
2
»
|
