Depresija - kao posljedica moždanog udara
Podijeli
Najčešće se pojavljuje tri do šest mjeseci nakon moždanog udara, a ukupna pojavnost iznosi 30 do 50 posto
Tijek depresije nakon moždanoga udara može biti dug. Tako su, na primjer, simptomi depresije kod 27 posto ispitivanih bolesnika s velikom depresivnom epizodom trajali oko godinu dana, dok su simptomi kod bolesnika s malom depresivnom epizodom kod 20 posto bolesnika trajali više od dvije godine.
Dvosmjeran odnos
Ukupna pojavnost (prevalencija) depresije u bolesnika s moždanim udarom je visoka, ali isto tako, velik je i rizik od moždanoga udara u depresivnih bolesnika (relativni rizik je 3.36), čak i kad su drugi čimbenici rizika za moždani udar, kao hipertenzija, šećerna bolest, srčana bolest, pušenje, konzumacija alkohola pod kontrolom (relativni rizik 2.67). Stoga se može reći da je odnos depresije i moždanoga udara dvosmjeran.
Još uvijek postoje oprečni rezultati studija koji govore o povezanosti lokalizacije moždanoga udara i težine depresije. Većina rezultata govori o tzv. gradijentu vjerojatnosti razvoja depresije koji raste u lijevoj moždanoj polutci od natrag prema naprijed, a u desnoj od naprijed prema natrag. Neka od istraživanja pokazala su da postoji veća korelacija depresije nakon moždanoga udara i lezija (oštećenja) smještenih ispod moždane kore (subkortikalno) u odnosu na jasno definirane lezije kore mozga.
Pokazano je da smanjene vrijednosti protoka krvi u području sljepoočnog (temporalnog) režnja mogu uzrokovati poremećaj funkcije limbičkog sustava (emocije, pohranjivanje uspomena, kontrola zbivanja oko nas, kontrola motivacije...), te da smanjeni protok u području lijevog čeonog (frontalnog) režnja i desnih tjemeno-zatiljnih (parijeto-okcipitalnih) regija (regije uključene u emocije, pamćenje i učenje) također povećava mogućnost razvoja depresije.
U korelaciji s povećanom pojavnošću depresije nakon moždanog udara je i proširen sustav moždanih klijetki (ventrikularni sustav) kao posljedica moždane atrofije. U prvih deset dana nakon moždanoga udara češći je razvoj depresije u bolesnika s lokalizacijom moždanoga udara u lijevoj moždanoj polutci, s tim da se ta povezanost gubi nakon tri mjeseca. Simptomi depresije teži su kod bolesnika koji ih razviju unutar prvih šest mjeseci (rana faza) u odnosu na one koji ih razviju kasnije (kasna faza).
Metaanalize su pokazale da se depresija nakon moždanoga udara češće javlja kod žena (manja autonomija u svakodnevnim aktivnostima u gotovo tri puta više slučajeva u odnosu na muškarce). Rezultati koji opisuju povezanost depresije i životne dobi te prethodnog moždanog udara su još uvijek kontradiktorni, dok su podaci o prethodnom funkcionalnom deficitu i depresiji prije moždanoga udara u korelaciji s razvojem depresije nakon moždanoga udara.
Prevencija i rana terapija
Depresija nakon moždanoga udara utječe na brzinu oporavka i povratka svakodnevnom funkcioniranju i na povećanje mortaliteta nakon moždanoga udara. Stoga je u procjeni bolesnika s moždanim udarom od iznimne važnosti na vrijeme prepoznati rane simptome razvoja depresije tijekom bolničkoga liječenja i boravka u rehabilitacijskoj ustanovi, odnosno boravka kod kuće, te pristupiti specifičnoj terapiji kako bi ukupni oporavak bolesnika bio brži i učinkovitiji.
Velike studije pokazale su da rano uvođenje antidepresiva (nortryptilin, fluoxetin, citalopram) umanjuje razvoj depresije nakon moždanoga udara i pozitivno utječe na rehabilitaciju neurološkoga deficita i oporavak u smislu svakodnevnog funkcioniranja te umanjuje smrtnost nakon moždanoga udara.
|
