Nutricionizam

 ostali članci
  

Kiselost šteti našem zdravlju

  

Briga za hranu je briga za zdravlje

  

Kako izbjeći oksidacijski stres

  

Kako nas određuju krvne grupe?

  

Ekskluzivni intervju: Do zdravlja bez gladovanja

svi članci »

Anketa

 
Kada ste posljednji put bili na sistematskom pregledu?
unazad godinu dana
unazad dvije godine
prije više od dvije godine
prije više od pet godina
u sklopu redovitog školovanja



» Rezultati
» Ostale ankete

 

Pretraživanje
 
Newsletter
 

Nutricionizam

Slastan zalogaj, ali i ljekovito sredstvo

Autor:
Slađana Divković, dr. med., dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne težine
objavljeno u broju 62 (10/08)

Slastan zalogaj, ali i ljekovito sredstvo

Hranjive tvari i aktivni sastojci kestena povoljno utječu na cirkulaciju i pomažu u prilagodbi na sve hladnije dane

Stranica: [1] 2 »

S prvim jutarnjim izmaglicama i učestalim kišama priroda nas uvodi u mirnije doba godine, jesen i zimu. Dani su sve kraći, temperature sve niže, a priroda sve intenzivnije gubi svoje ljetno ruho. Ipak, u ovom prijelaznom razdoblju sve pršti od šarenila boja i dozrelih plodova, što su mnogi opisali kao zlatnu jesen.
Činjenica je da svako godišnje doba ima svoje plodove koji ga na neki način obilježavaju. U ove prohladne jesenske dane priroda nam nudi kesten, pravi jesenski plod i ujedno jedan od simbola jeseni, čije hranjive tvari i aktivni sastojci povoljno utječu na cirkulaciju i pomažu u prilagodbi organizma na sve hladnije dane.

Pitomi kesten - njam, njam...

Botanički podaci - Pitomi kesten (Castanea sativa) je kultivirana sredozemna biljka vrlo raširena i u Hrvatskoj. U nas ga najviše ima u Istri, okolici Lovrana i Opatije te na Medvednici. Uz lovor i trešnje, velike oplemenjene vrste kestena (maruni) zaštitni su znak Lovrana gdje se već tradicionalno svake godine održavaju "marunijade", na kojima se prezentira široka paleta jela i slastica od kestena i ujedno obogaćuje i dopunjuje turistička ponuda kraja.
Plod je karakteristične smeđe boje, bez mirisa, sjajan, polukuglastog ili zaobljeno plosnatog oblika i smješten u tobolcu s bodljikavim zelenim omotačem, koji najčešće sadrži jedan do tri ploda.

Bogat ugljikohidratima, siromašan mastima - Glavni sastavni dio kestena je škrob kojeg u sirovom plodu ima oko 44 posto. Osim škroba, u kestenu ima šećera, oko 4 posto bjelančevina i oko 2 posto masti. Plod je bogat i vitaminima B skupine, osobito B1, B2 i B6, te mineralima kalijem, kalcijem, magnezijem i fosforom. Sto grama ploda daje oko 213 Kcal.

Slastica i dodatak jelima - Zbog visokog sadržaja škroba, od kestena se može dobiti i brašno koje se samo ili pomiješano s brašnom drugih žitarica koristi za izradu peciva i kruha. Ipak, kesten se najčešće koristi u obliku kesten pirea te kao dodatak jelima i juhama. Nezaobilazne su i slastice od kestena, od kesten kocki do raznih vrsta torti, pa čak i sladoleda. U smrznutoj formi dostupan je cijelu zimu, pa se koristi i za pripremu božićnih i novogodišnjih kolača. Konzumiraju li se pečeni ili kuhani, mogu biti ukusan i hranjiv međuobrok, koji je svojim blagim i pomalo slatkastim okusom posebno omiljen među djecom.
Prednost kestena je što se može kombinirati uz slana i slatka jela. Za razliku od kuhanih, pečeni kesteni neodoljivo privlače svojim mirisom i, na neki način, daju poseban šarm, osobito gradskim ulicama u jesen. Tko može odoljeti svježe pečenim vrućim maronima? Njegov poseban okus i aroma odlična su prirodna nadopuna kojom možete osvježiti i obogatiti vaš svakodnevni jelovnik tijekom jeseni i zime. No, kao i sa svim namirnicama bogatim ugljikohidratima, tako i s kestenom i njegovim slasticama treba biti umjeren.

Divlji kesten - ukras i lijek

Botanički podaci - Divlji kesten (Aessculus hippocastaneum) je u Europu došao iz Indije i unutrašnjosti Azije. Poznatiji je kao ukrasno drvo, omiljeno u parkovima i drvoredima. Zahvalno je za sadnju jer podnosi i ekstremne uvjete, brzo raste i može doseći i do 30 m visine, dugovječno je i doseže starost i preko 200 godina. Ima karakteristične cvjetove koji su bijeli ili ružičasti, čunjastog oblika, stoje u uspravnom položaju i vrlo su dekorativni.
Divlji kesten je rasprostranjen u parkovima i vrtovima širom Europe. Neki europski gradovi, primjerice Kijev, iskoristili su aleje divljeg kestena kao zeleni pojas i prirodnu barijeru koja dijeli industrijsku od stambene zone. Naime, bogate i raskošne krošnje visokih stabala na neki način imaju ulogu "zračnog filtra", a uz to, dekorativne su zbog intenzivno ružičastog cvata pa su na neki način simbol toga grada.
Plod je bodljikava čahura u koju su smještena dva do tri sjemena. Kad je dozreo, bodljikava košuljica se otvara po šavovima i puca, dajući zaobljeno smeđecrveno sjeme. Plodovi divljeg kestena nisu jestivi!

Stranica: [1] 2 »