Javno zdravstvo

Zdravstene zimske nepogode

Neki od razloga čestih respiratornih infekcija su velik broj uzročnika i kratkotrajnost imuniteta nakon preboljele bolesti

Respiratorne infekcije glavni su uzrok pobolijevanja i smrtnosti u svijetu. U industrijski razvijenim zemljama imaju najveći udio među svim akutnim infektivnim bolestima u populaciji. S obzirom na kratko vrijeme inkubacije, kratkotrajni imunitet i prenošenje kapljičnim putem, respiratorne bolesti imaju i veliku društveno-gospodarsku važnost.

Nekoliko je razloga zbog kojih su akutne respiratorne infekcije (ARI) najučestalije infekcije suvremenog čovjeka:

• građa dišnog sustava koji je u stalnoj vezi s vanjskom sredinom
• način prijenosa infekcije - kapljični put, direktni kontakt s oboljelom osobom ili preko kontaminiranih predmeta, aerosol
• više od 500 različitih uzročnika
• male mogućnosti liječenja s obzirom na to da je više od 85 posto uzrokovano virusima za koje ne postoje učinkoviti i specifični lijekovi (antibiotici djeluju samo na bakterije!)
• opće mjere sprječavanja obično su neučinkovite, a specifične mjere zaštite ograničene na mali broj uzročnika za koje postoji cjepivo.

Najčešći uzročnici respiratornih infekcija su virusi. Mala djeca od akutne respiratorne infekcije obolijevaju između pet i sedam puta godišnje, a djeca u vrtićima i do 10 puta. S godinama se broj infekcija smanjuje, pa odrasle osobe imaju dvije do tri takve infekcije na godinu. Zapaženo je da žene češće obolijevaju od muškaraca, i to češće one koje ne rade, što upućuje na to da su djeca izvor zaraze u obitelji. Akutne respiratorne infekcije češće se javljaju u hladnijim mjesecima, pa se obično porast obolijevanja javlja dva tjedna nakon početka školske godine.

Neki od razloga za često obolijevanje su velik broj uzročnika i kratkotrajnost imuniteta nakon preboljene respiratorne infekcije, koji uz virusnog uzročnika obično traje samo nekoliko mjeseci. Sljedeća infekcija istim virusom obično ima blažu kliničku sliku. Tako, primjerice, prva infekcija respiratornim sincicijalnim virusom (RSV) kod male djece može izazvati tešku i za život opasnu bolest (bronhiolitis, krup), dok sljedeće infekcije mogu proći pod slikom lakše prehlade.

Virusi, virusi i opet virusi

Rinovirusi - najčešći su uzročnici prehlade. Iako tijekom cijele godine cirkuliraju među populacijom, zabilježeni su kao važni uzročnici prehlade ujesen. Obično najprije obole školska djeca, koja infekciju unose u obitelj. Simptomi bolesti su blagi: hunjavica, konjunktivitis, bez povišene temperature i komplikacija, a liječenje je simptomatsko.

Coronavirusi - kao uzročnici prehlade češće se javljaju u zimskim i proljetnim mjesecima. Mogu uzrokovati i febrilni respiratorni katar. Javljaju se povišena temperatura, hunjavica, grlobolja, kašalj, promuklost, konjunktivitis. Liječi se simptomatski. Primjena antibiotika kod virusnih respiratornih infekcija je višestruko štetna: osim što ne koristi bolesnicima, povezana je s nuspojavama, koje se češće zapažaju kod djece, a najučestalije su osip, mučnina, povraćanje i proljev. Velika potrošnja antibiotika u liječenju akutne respiratorne infekcije odgovorna je za pojavu otpornosti (rezistencije) bakterija na najčešće primjenjivane antibiotike. Antibiotici se primjenjuju samo u slučaju komplikacija kod upale gornjih dišnih putova (upala sinusa, uha).

Virusi parainfluence tip 1 i 2 - Kod male djece mogu uzrokovati tešku respiratornu bolest - laringotraheobronhitis (krup), koji može imati dramatičnu kliničku sliku, pa je često potrebno bolničko liječenje. Tip 3 može uzrokovati upalu pluća, često s osobinama opstrukcije. Kasnije infekcije tijekom života obično su blage.

Respiratorni sincicijalni virusi (RSV) - kod male djece mogu izazvati vrlo ozbiljnu bolest donjeg dijela dišnog sustava - bronhiolitis (kao i virusi parainfluence), koja se češće javlja zimi i u rano proljeće i čest je razlog hospitalizacije dojenčadi i male djece. Karakterizirana je naglim početkom, visokom temperaturom i otežanim disanjem, kašljem, ubrzanim radom srca i respiratornim distresom. Nažalost, cjepivo protiv RSV-a još nije u komercijalnoj uporabi, iako se u to ulažu golemi napori i sredstva. Glavni cilj cjepiva nije spriječiti bolest, jer je apsolutni imunitet nemoguće postići, nego promijeniti sliku bolesti da bude blaža i sličnija reinfekciji tim virusom.

Adenovirusi tip 4 i 7 - mogu izazvati sindrom nazvan akutna respiratorna bolest, koja se može javiti u epidemijskom obliku (često u vojskama širom svijeta). Infekcije se javljaju tijekom cijele godine. Adenovirusno cjepivo rabi se iznimno rijetko i samo za neke populacijske skupine (vojska SAD-a).

Enterovirusi - rijetko su uzročnici respiratorne infekcije, a javljaju se ljeti.

Reovirusi - također rijetko uzrokuju ARI, a cirkuliraju tijekom cijele godine.