Oftalmologija

Koliko je treptanje važno

Treptanje je najčešće nesvjesni zaštitni refleks kojeg izaziva podražaj površnih živaca u rožnici i spojnici oka

Suho oko

Površina oka mora se odgovarajuće vlažiti suzama. Ako to nije slučaj, slijedi poremećaj koji nazivamo suho oko, pri čemu se najčešće misli na smanjeno lučenje suza, a zaboravlja na važnost treptanja za razmazivanje suza po površini oka. Suze mogu potpuno odgovarati po sastavu i količini, no ako se treptanjem dovoljno često ne raspodjeljuju po oku, površina oka se isušuje i javlja se simptom suhog oka - osjećaj žarenja, suhoće, pijeska u očima, ali i refleksnog suženja zbog iritacije površine oka.
Još jedna važna funkcija treptanja je pumpanje masti iz žlijezda u vjeđama na površinu oka u suzni film. Suze nisu samo voda koja se luči u suznoj žlijezdi. Masni dio suznog filma presudan je za sprječavanje isušivanja vodene komponente i prelijevanja suze preko ruba vjeđa. Kad rjeđe trepćemo, na površinu oka pumpa se manje masti, pa nastaje najčešći simptom rjeđeg treptanja kod mlađih osoba - suženje.

Kontaktne leće - strano tijelo

Svi nositelji kontaktnih leća, prije svega mekih, znaju da je treptanje od presudne važnosti za udobnost nošenja leća i vidnu oštrinu. Kontaktne leće strano su tijelo na površini oka koje smanjuje osjetljivost rožnice (hipestezija) i refleksni podražaj za treptanje, zbog čega nositelji mekih kontaktnih leća rjeđe trepću, a to može izazvati iritaciju pri nošenju leće.
Drugi problem je potreba za vlaženjem leće suzama. Neposredno nakon treptaja meka leća se navlaži suzama, a vid je najoštriji. Kako prolaze sekunde nakon treptaja, leća se isušuje i zamućuje. To je posebno uočljivo potkraj dana, kad se na leći nakupe bjelančevine iz suza (zato se meke leće i moraju čistiti u otopini preko noći), koje, kad se osuše, bitno utječu na vidnu oštrinu.
Sve navedeno u načelu je neizbježno pri nošenju mekih kontaktnih leća. Zato je prilikom propisivanja leća važno skrenuti pozornost pacijentu da će mu, ovisno o treptanju, vid varirati više nego s naočalama i da će to biti izraženije potkraj dana.

Kako si pomoći

Nesporno je da povećani vidni zahtjevi smanjuju učestalost treptanja, što je najuočljivije pri duljem radu na računalu ili gledanju televizije, kad se trepće čak i do pet puta rjeđe. Kod mlađih osoba to se najčešće manifestira suženjem očiju, a kod starijih kao osjećaj pijeska i mutniji vid. Nositelji mekih kontaktnih leća još su osjetljiviji.
Stanje dodatno komplicira i utjecaj otvorenosti vjeđnog rasporka. Kad gledamo prema gore, oko je otvorenije, pa je i veća površina izložena isušivanju. Pri pogledu prema dolje površina oka je i do četiri puta manje izložena isušivanju. Svatko se u to može sam uvjeriti ako pogleda prema gore i poslije prema dolje, te u sebi broji koliko dugo može izdržati bez treptanja - to može biti i deset puta dulje pri pogledu prema dolje.

Svjesno češće treptanje gotovo je nemoguće, iako mnogi liječnici to preporučuju. Nakon nekog vremena svi mi na to jednostavno zaboravimo, jer je treptanje ipak u osnovi nesvjesna radnja. Stoga je potrebno što više prilagoditi uvjete okoline:

• položaj zaslona računala spustiti na oko 20 stupnjeva ispod razine pogleda - time je oko manje otvoreno i manje se isušuje
• povremeno blago izmasirati zatvorene oči kružnim pokretima dlanom - time se istiskuju lipidi iz žlijezda u vjeđama, što smanjuje isparavanje suza i suženje oka
• ako ništa drugo ne pomaže, povremeno ukapavati umjetne suze koje rehidriraju površinu oka
• smanjiti strujanje zraka - ventilator na radnom mjestu ili u vozilu nikako ne usmjeravati prema očima
• izbjegavati prostore sa suhim zrakom (klimatizacija) ako je ikako moguće, jer to dodatno isušuje površinu oka
• ako se nose meke kontaktne leće, a javljaju se simptomi iritacije, pokušati prijeći na leće s manjim postotkom vode koje će površinu oka manje isušivati.