Tema broja: Osteoporoza

Tiha voda brege dere

Prevencija osteoporoze počinje od ranog djetinjstva, jer tako se do kasnih dva

Članak se temelji na priručniku za bolesnike - Simeon Grazio, Mateja Znika: "Kako liječiti i spriječiti osteoporozu", u izdanju Hrvatske lige protiv reumatizma, Zagreb, 2008.

Osteoporoza je najčešća bolest kostiju, a karakteriziraju je smanjena koštana masa i poremećena struktura, što povećava krhkost kostiju i sklonost prijelomima. Njezin naziv doslovce znači porozne kosti, jer postaju rupičaste, šupljikave i krhke. Ako imate osteoporozu, aktivnosti koje ste prije obavljali bez razmišljanja, poput sagibanja da biste podignuli unuka ili novine s poda, mogu prouzročiti prijelom. Zapravo, mnogo ljudi nije ni svjesno da ima osteoporozu dok ne doživi prijelom. Kad se to dogodi, bolest je već uznapredovala, zbog čega osteoporozu zovemo tihom epidemijom.

Najčešće se javlja kod žena nakon menopauze, kad prestaje zaštitna uloga ženskih spolnih hormona estrogena. No, mogu je imati žene i prije menopauze, pa i muškarci, a poseban problem predstavlja bolesnicima na dugotrajnoj terapiji glukokortikoidima (jakim protuupalnim lijekovima) i onima s nekom od kroničnih bolesti, primjerice probavnog sustava ili bubrega. Produljenjem životnoga vijeka stanovništva raste i broj bolesnika s kroničnim bolestima, koje izravno ili neizravno utječu na kvalitetu kostiju, pa se može očekivati da će osteoporoza biti sve veći zdravstveni problem.
Srećom, danas se može dijagnosticirati, ponajprije mjerenjem gustoće koštane mase, pa je moguće spriječiti prijelome ako se na vrijeme započne s prevencijom ili liječenjem.

Prijelomi kralježaka na prvome mjestu

Kvaliteta života osoba s teškom osteoporozom znatno je smanjena, ne samo zbog boli i deformiteta, nego i ograničene pokretljivosti te straha od mogućih prijeloma. Bolesnici mogu ostati u invalidskim kolicima ili, pak, biti vezani uz krevet.
Iako se može slomiti bilo koja kost, najčešći osteoporotski prijelomi su oni kuka, kralježaka i podlaktice. Prijelomi imaju brojne negativne posljedice, posebice prijelomi kuka. Podaci govore da čak 25 do 50 posto pacijenata s prijelomom kuka umire u roku jedne godine, a najčešći razlog su komplikacije poput upale pluća ili krvnog ugruška u plućima.
Među najčešćim osteoporotskim prijelomima na prvome mjestu su prijelomi kralježaka. Otprilike jedna trećina žena starijih od 50 godina će do kraja života doživjeti prijelom kralješka, a prema rezultatima studije provedene u Hrvatskoj 11,2 posto osoba u toj dobi ima prijelom kralješka. Kod prijeloma kralježaka uzrokovanih osteoporozom riječ je o kompresivnom prijelomu trupa kralješka, obično onih na prijelazu prsne u slabinski dio kralježnice. Snižava se visina trupova kralježaka, što rezultira pojavom grbe na leđima, gubitkom tjelesne visine, naginjanjem tijela prema naprijed i sklonošću padovima. Bolesnici s višestrukim prijelomima kralježaka mogu imati i tegobe s disanjem ili probavom. No, zbog nespecifičnih bolova u leđima takve prijelome često i ne registriraju te se ne javljaju liječniku, nego se obično otkriju kao slučajan nalaz prilikom rendgenskog snimanja.

Možemo li je i kako spriječiti

Da bismo odgovorili na pitanje, važno je znati čimbenike koji povećavaju rizik od razvoja osteoporoze, jer na neke od njih možemo, a na neke ne možemo utjecati.

Najvažniji čimbenici za razvoj osteoporoze

• naslijeđe (prijelomi u obitelji, posebice kuka kod majke ili bake)
• rana menopauza
• sitnija tjelesna građa (mala tjelesna težina i/ili veći gubitak na tjelesnoj težini)
• smanjen unos kalcija u organizam i niska razina vitamina D
• nedovoljno vježbanje
• pušenje
• pretjerana konzumacija alkohola
• dugotrajno uzimanje nekih lijekova, poput glukokortikoida ili hormona štitnjače
• bolesti poput reumatoidnog artritisa, hipertireoze ili nekih reproduktivnih poremećaja
• dugotrajna nepokretnost zbog bilo kojeg razloga (npr. imobilizacija nakon prijeloma)
• prijašnji prijelomi u odrasloj dobi, a posebice oni nastali zbog manje traume.

Mjere prevencije

Voditi brigu o prevenciji od ranog djetinjstva važno je kako bi se u kasnim dvadesetim godinama života osigurala što veća koštana masa (koštana masa ovisi o vršnoj koštanoj masi i gubitku kasnije u životu). Kako bi se to postiglo, preporučuje se nekoliko mjera:

• dostatan unos kalcija i vitamina D
• provođenje odgovarajućih vježbi (najbolje s opterećenjem)
• održavanje zdravog načina života
• ne pušiti, niti pretjerivati u konzumaciji alkoholnih pića.
  verzija za ispis | na vrh
  Stranica: [1] 2 3 4 5 »