Ginekologija i porodništvo

Nepobitna vrijednost PAPA testa

Jednogodišnji ginekološki pregled i uzimanje PAPA testa čak za 90 posto smanjuju rizik umiranja od karcinoma vrata maternice

Prije nastanka, karcinom vrata maternice prolazi kroz dobro definirane premaligne faze koje je lako otkriti uzimanjem PAPA testa. Test je dobio ime po grčkom znanstveniku Papanicolau koji ga je uveo u kliničku praksu 1943., a temelji se na posebnom načinu bojenja obrisaka uzetih s vrata maternice radi citološke analize.
Prvi obrisak treba napraviti nakon prvoga spolnog odnosa, a nakon toga, ovisno o nalazu, prema uputi liječnika. Mlađe žene trebaju se češće kontrolirati, a žene u postmenopauzi nešto rjeđe. Uputno bi bilo da svaka žena jednom godišnje ode ginekologu i napravi PAPA test, jer jednogodišnja kontrola čak za 90 posto smanjuje rizik umiranja od karcinoma vrata maternice!

Uzimanje obriska vrlo je jednostavno, brzo i bezbolno, a idealno vrijeme je od 10. do 16. dana ciklusa, jer je tada uzorak najbolji za citološku interpretaciju. Preporučuje se apstinencija od spolnog odnosa tri dana prije uzimanja obriska, kao i tjedan dana stanke nakon korištenja vaginaleta ili vaginalne kreme.
Obrisak se uzima blagim struganjem sluznice ispod i s vrata maternice drvenim plosnatim štapićem (špatulom), te iz kanala vrata maternice pomoću drvenog štapića omotanog vatom ili, u današnje vrijeme sve češće, posebno dizajniranom četkicom, tzv. citobrushom. Obrisci se "obrišu" na predmetno stakalce koje se stavlja u alkohol, koji služi kao sredstvo za fiksiranje, i odnose na citološku analizu. Citolozi obrađuju preparat posebnim metodama bojenja i pregledavaju ga pod mikroskopom.

Kakav nalaz može biti

Još 1943. Papanicolau je predložio klasifikaciju nalaza, koju liječnici u nekim medicinskim centrima i zemljama i danas primjenjuju. Promjene su označavane numerički, pa se takva klasifikacija naziva numeričkom i datira iz 1954. godine:

• skupina I: negativan nalaz - normalan
• skupina II: negativan nalaz - upala
• skupina III:
  - IIIA ili laka displazija - promjene stanica zbog oštećenja, odstupanja od normalnog izgleda stanica, između normalnog i karcinoma
  - IIIB ili teška displazija - mogući početni karcinom ili karcinom in situ
• skupina IV: siguran početni karcinom
• skupina V: invazivni karcinom.

Dva desetljeća poslije pojavljuju se modifikacije te klasifikacije, koje uključuju opisnu diferencijalnu citološku dijagnozu s nazivljem iz histologije. Najznačajnija promjena odnosi se na podjelu lezija unutar epitela na samo dvije skupine:

• lezije lakšeg stupnja (low grade - LSIL) - CIN 1 (promjene su u gornjoj trećini epitela sluznice)
• lezije težeg stupnja (high grade - HSIL) - CIN 2 (promjene su u gornjoj i srednjoj trećini epitela sluznice) i CIN 3 (promjene su na epitelu cijele sluznice).

U grupi lakšeg stupnja, u 75 do 82 posto slučajeva promjena se spontano povlači ili ne napreduje. Postotak spontanog povlačenja u jednoj godini iznosi 63 posto. U grupi promjena težeg stupnja taj postotak iznosi 38 posto. U 25 posto slučajeva bolest napreduje, a u jedan posto nastaje invazivni karcinom.

Iako ne znamo koji će se tip povući, a koji će prijeći u lošiji nalaz, znamo da CIS (carcinoma in situ) prije ili kasnije prelazi u invazivni karcinom, pa se takva promjena u pravilu mora u cijelosti odstraniti.

Promjene koje se otkriju PAPA testom nastaju kod žena koje su nekoliko puta rađale ili imale više pobačaja, onih koje puše, kod čestih upala rodnice i vrata maternice, ranog stupanja u spolne odnose, vlastitog promiskuiteta ili promiskuitetnog partnera.

Točno određen postupak

Nakon dobivenog PAPA nalaza s evidentnim promjenama na epitelu po tipu težeg stupnja radi se kolposkopija.

To je pretraga za vrijeme koje se žena nalazi u tipičnom položaju za ginekološki pregled. Nakon premazivanja vrata maternice 3-postotnom octenom kiselinom i jodnom otopinom, promatraju se promjene na epitelu binokularnim mikroskopom.
Optimalno vrijeme za ovu pretragu je vrijeme prije i oko ovulacije, jer je tada cervikalna sluz bistra, a cervikalni kanal otvoren. Ako se uoči sumnjivo područje, s njega se uzima materijal za histološku analizu posebnim bioptičkim kliještima, te se učini takozvani ekskohleat (malom žličicom se postružu stanice u kanalu vrata maternice), a dobiveni materijali šalju se na histološku analizu. O dobivenim rezultatima ovisi daljnji postupak i učestalost ponavljanja PAPA testa.