Nutricionizam

Nahranite imunološki sustav

Važno je što i koliko jedemo, jer dokazano je da dnevni kalorijski unos utječe na rad obrambenog sustava

Osnovna funkcija imunološkog sustava je da otkriva i iz organizma odstranjuje sve tvari koje prepozna kao strane. Funkcije imunološkog sustava odigravaju se u svim tkivima i organima. To su prije svega stanice krvi, tkivni makrofagi iz crijeva, slezena i limfni čvorovi.

Što sve na nas vreba

Antigen je svaka tvar koja je u stanju izazvati imuni odgovor putem stvaranja obrambenih antitijela. Štetne tvari dijele se u dvije osnovne grupe.

Vanjski antigeni (egzoantigeni) - Ova grupa antigena najčešće dovodi do alergije. Najčešći su infektivni (bakterije, virusi, gljivice), inhalatorni (pelud trava, cvijeća i drveća, prašina, perje, zagađenja iz zraka - ispušni plinovi), nutritivni (jaja, riba, jagode) te neki lijekovi, toksini nakon uboda kukaca, kozmetički preparati i sl. Lijekovi mogu dovesti do promijenjenoga imunološkog odgovora (alergijskih reakcija), najčešće kod djece (neodgovarajući imunološki odgovor) i kroničnih bolesnika (kod kroničnih bolesti, primjerice jetre i bubrega, odstranjivanje štetnih tvari iz organizma ili detoksikacija je usporena, što mijenja metabolizam lijeka, pa se on dulje zadržava u organizmu). Kao reakcija na štetnu tvar u organizmu stvaraju se antitijela (imunoglobulini) i specifični mali limfociti.

Unutarnji antigeni (endoantigeni) - Vlastite stanice i tkiva koje imunološki sustav ne prepoznaje kao vlastito tkivo, pa na njih reagira stvarajući autoantitijela, to jest razvija se autoimuna bolest. Jedan je primjer kronična upala štitne žlijezde (Thyreoiditis Hashimoto).

"Dežurni policajac" pod opsadom

Budući da smo neprestano izloženi utjecajima različitih štetnih tvari, naše stanice neprestano se mijenjaju i dijele, a oštećene i promijenjene odstranjuju. Imunološki sustav stalno je aktivan i sa svojim specifičnim stanicama ima ulogu "dežurnog policajca" koji vreba i napada uljeza. Međutim, kad je oslabljen (nedovoljan broj, pokretljivost i fagocitna sposobnost imunoloških stanica), organizam je podložan raznim bolestima, a štetne tvari u tijelu dulje se zadržavaju.

Funkcionalno slabiji imunološki sustav može biti:

• genski uvjetovan (geni kontroliraju sve faze imunološkog odgovora) što rezultira većom sklonosti infekcijama, alergijama, autoimunim i malignim bolestima
• povezan s upotrebom lijekova, primjerice kortikosteroida, imunosupresiva nakon transplantacije ili citostatika, koji suprimiraju imunokompetentne stanice
• posljedica utjecaja stresa, što dovodi do pojačane aktivnosti nadbubrežne žlijezde koja luči kortizol u većim količinama, što posljedično pojačava lučenje tvari (interleukin 6) koje pridonose upalnim procesima. Stres dovodi do slabije prokrvljenosti periferije, prsna žlijezda (timus) se na neki način "skupi", pa dolazi do slabijeg stvaranja T limfocita.
• rezultat nedovoljne tjelesne aktivnost i premalo sna.

Ne smijemo zaboraviti spomenuti ni toliko "opjevane" slobodne radikale, po svojoj prirodi jako reaktivne čestice, koje se u organizmu stalno stvaraju kao posljedica oksidacije. Kad željezo stupa u reakciju s kisikom, ono zahrđa, a maslac se užegne. Sličan proces događa se i u našem organizmu, i što smo stariji, time smo više izloženi oksidaciji. Najvažnija točka napada su lipidi (lipidna peroksidacija), a kako su i opne naših stanica građene od lipida (fosfolipidi), ugrožen je stanični integritet.
Nastanak slobodnih radikala pospješuju: zagađenost zraka; pesticidi i herbicidi (kemikalije); ionizirajuće, elektromagnetno i geopatogeno zračenje; pušenje i konzumiranje alkohola; nekontrolirano uzimanje lijekova; emocionalni stresovi; te smanjena količina antioksidansa u hrani. Ipak, sve dok postoji ravnoteža između stvaranja slobodnih radikala i količine antioksidansa koji ih na sebe mogu vezati i na taj način neutralizirati, zdravlje je očuvano.

Važno je što i koliko jedemo

Za očuvanje i pravilnu funkciju imunološkog sustava važna je pravilna prehrana, odnosno što i koliko jedemo, jer dokazano je da dnevni kalorijski unos utječe na rad obrambenog sustava. Pothranjene, ali i pretile osobe, te one na raznim dijetama za mršavljenje, lakše podliježu infekcijama nego njihovi vršnjaci koji imaju normalnu tjelesnu težinu i uravnoteženu prehranu. Najveće štete imunitetu nanose procesuirane namirnice, te one s većim količinama konzervansa i drugih aditiva. Zato, što kraći put od polja do stola neka bude jedan od motiva u našoj prehrani.

Najbolji su izbor sezonsko voće i povrće, orašasti plodovi, mahunarke i cjelovite žitarice. Voće i povrće najbolje je konzumirati sirovo ili kratko termički obrađeno, budući da obiluju vitaminima i mineralima koji kao antioksidansi neutraliziraju štetni učinak slobodnih radikala.