Nutricionizam

Nahranite imunološki sustav

Važno je što i koliko jedemo, jer dokazano je da dnevni kalorijski unos utječe na rad obrambenog sustava

Vitamin C - ima najveći pojedinačni učinak na očuvanje imuniteta. Još ga nazivaju protuupalni i antialergijski vitamin. Povećava broj i pokretljivost T limfocita (zaduženih za stanični imunitet), pomaže jetrenim enzimima u procesima detoksikacije (odstranjivanja štetnih tvari iz organizma), nužan je za normalan rad nadbubrežne žlijezde, osobito u uvjetima stresa kad je dodatno opterećena, pomaže kod prehlade i skraćuje trajanje viroze. Pušenje smanjuje razinu vitamina C (svaka cigareta tijelu "oduzme" 25 mg).
Ima ga u citrusnom voću (limun, naranča, mandarina, grejp - svakog dana uzmite bar jedan citrus), šipku, kiviju, borovnici, brusnici, crvenoj paprici, brokuli, hrenu, crvenom luku, peršinu, kupusu i kiselom zelju.
Preporučena dnevna doza, koja za zdrave odrasle osobe iznosi 60 mg, u uvjetima povećanih potreba višestruko se povećava. Potrebe za vitaminom C povećane su, primjerice, kod trudnica, dojilja, alkoholičara, pušača, kod upala i infekcija različita uzroka, kod sklonosti alergijama, stresa, trauma i poslije operativnih zahvata (povećava sintezu kolagena i ubrzava zacjeljivanje rana), kod terapije nekim lijekovima (aspirin) i tako dalje.
Treba naglasiti da je vitamin C termolabilan i fotosenzibilan, što znači da ga inaktiviraju temperatura već iznad 60° C i izlaganje svjetlu.

Vitamin E - sanira simptome upale, pospješuje rad krvotoka i prokrvljenost, neutralizira štetni učinak nitrita i nitrozamina iz hrane. Prirodni izvori su biljna ulja, sjemenke suncokreta, orašasti plodovi (orasi, lješnjaci, bademi), jaja, mlijeko i maslac. Preporučena dnevna doza je 15-50 IU.

Vitamin A - važan je za normalnu funkciju stanične opne i stanice u cjelini, osiguravajući njezinu pravilnu diobu. Nazivaju ga još i protuupalni vitamin i čuvar epitela sluznica i kože. Ima ga u mrkvi, rajčici, bundevi, špinatu, blitvi, marelicama (sušene), narančama, grejpu, jajima, maslacu, siru, jetri. Normalne dnevne potrebe su 5000 i.j. za odrasle ili 1-1,5 mg (primjerice, četiri sušene marelice ili 100 gr blitve).

Magnezij - mineral koji se ubraja u makroelemente i snažan je antioksidans. Pomaže jetrenim enzimima u odstranjenju otrova, pomaže u borbi protiv anemije (slabokrvnosti), povećava propusnost stanične opne za glukozu, koja se onda bolje iskorištava kao energetski izvor na razini stanice, zbog čega se smanjuje umor, a organizam dodatno energizira. Magnezij je, pored kalcija i fosfora, jedan od tri elementa koštanog tkiva. Ulazi u sastav klorofila (biljnog pigmenta od kojeg potiče zelena boja biljaka koji je kemijski jako sličan hemoglobinu) koji u svojoj molekuli umjesto magnezija ima željezo. Dnevne potrebe su 300 mg.

Cink i selen - mikroelementi važni za pravilnu diobu stanica. Prirodni izvori cinka su pšenične klice, pivski kvasac, sjemenke bundeve, nemasno mlijeko. Dnevne potrebe su oko 25 mg.
Selen nadopunjava djelovanje vitamina E i važan je za enzimsku aktivnost jetre. U organizmu je potreban u manjim količinama, ali kod astme, Crohnove bolesti, tumora i multiple skleroze ima ga manje nego što je normalno. Dnevne potrebe su 50 do 100 mcg. Prirodni izvori su plodovi mora (tuna), gljive, brokula, školjke, brazilski oraščić, češnjak, luk, rajčica, smeđa riža.

Kako bi se spomenuti vitamini i minerali na najbolji način iskoristili u metaboličkim procesima, nužno je osigurati dovoljan unos tekućine, osobito vode. U prehrani treba izbjegavati rafinirane ugljikohidrate (slastice), zasićene masnoće životinjskog podrijetla (suhomesnati proizvodi, iznutrice).
Pobrinite se da se češnjak i luk nađu svaki dan na vašem tanjuru, jer su prirodni antibiotici. Baš kao i propolis, prirodni proizvod pčela koji djeluje na mnoge mikroorganizme (bakterije, viruse, gljivice), ublažava bol, a sadrži i aktivne bioflavonoide, koji su djelotvorni kod upornih i tvrdokornih upala, pa i takvih koje više ne reagiraju na sintetske antibiotike.

Biljni pripravci - Od biljnih preparata savjetuje se echinacea (biljni penicilin), biljka koja se u povijesti koristila puno prije nego što su pronađeni sintetski antibiotici. Sadrži biljni antibiotik echinacosid, a aktivne komponente iz ove biljke povećavaju sintezu T limfocita odgovornih za stanični imunitet.
Kod kroničnih stanja oslabljenog imuniteta mogu pomoći aloe vera, lycium barbarum i dr. jer istodobno jačaju imunitet, umanjuju bolove, detoksiciraju organizam i djeluju protuupalno, a mogu se koristiti i uz već postojeću terapiju (slično je i s fermentiranim mliječnim proizvodima - probioticima - koji pomažu u očuvanju zdravlja crijevne sluzinice i probave općenito).

U svakom slučaju, prije primjene potražite savjet liječnika, ljekarnika i nutricionista.