Nutricionizam

 ostali članci
  

Vitamin D - zaštitnik naših kostiju

  

Dijeta bez znanstvene potpore

  

Ravnoteža crijevne mikroflore - preduvjet dobrog imuniteta

  

Kvercetin zdravlje čuva

  

Nahranite imunološki sustav

svi članci »

Anketa

 
Kad kupujete proizvode za njegu kose, odabirete li više proizvoda iz jedne linije (npr. šampon, balzam, maska/serum)?
da
ne



» Rezultati
» Ostale ankete

Pretraživanje
 
Newsletter
 

Nutricionizam

Prirodni čuvari cinka

Autor:
Slađana Divković, dr. med., dopredsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine
objavljeno u broju 64 (02/09)

Prirodni čuvari cinka

Cink je snižen kod pušača, alkoholičara, dijabetičara, trudnica, a veće potrebe za njim imaju i sportaši te aktivni rekreativci

Stranica: [1] 2 »

Premda se čini da pravilnom prehranom osiguravamo dovoljan unos minerala, pojedina životna razdoblja, kao što su pubertet, trudnoća i dojenje, menopauza, intenzivno bavljenje sportom, stanja poslije trauma, prijeloma i obilnih krvarenja, ipak znatno mijenjaju metaboličke potrebe organizma. Baš kao i vitamini, minerali se ugrađuju u neproteinski dio enzima i ubrzavaju sve biokemijske reakcije u organizmu.

Nadoknaditi izgubljeno

Minerali su anorganske tvari od kojih je sačinjeno četiri, pet posto organizma. Poput vitamina, i minerale moramo unositi hranom, s obzirom na to da ih organizam ne može sam proizvesti. Minerale dijelimo u dvije skupine:

  • makroelementi koje trebamo u većim količinama (natrij, kalij, kalcij, magnezij, fosfor, klor i sumpor)
  • mikroelementi ili minerali u tragovima (cink, željezo, fluor, bakar, mangan, krom, selen, jod, molibden, bor) koji su nam potrebni u količinama manjim od 100 mg na dan.

Minerali nakon apsorpcije postaju dio strukture tijela: stanica, enzima, hormona, mišića, krvi i kostiju. Dakle, pohranjeni su u različitim dijelovima tijela, ponajviše u kostima i mišićnom tkivu. Nužni su za održavanje normalne koncentracije tekućine u organizmu. A kako se svakodnevno gube iz organizma (znojenje, probava), potrebno ih je i nadoknađivati.
Veći nedostatak pojedinih minerala bilježi se kod ljudi koji drže dijetu ili uzimaju lijekove, trudnica, vegetarijanaca, starijih osoba, ljudi koji češće konzumiraju rafiniranu i prerađenu hranu, gotova jela te u slučaju neredovite prehrane i preskakanja obroka. Bijelo brašno, primjerice, ima samo 20 posto cinka u odnosu na integralno, a rafiniranjem šećer gubi gotovo sav cink, tako da ostaje samo dva posto količine koju sadrži sirovi šećer.

Najkoncentriraniji unutarstanični element

Cink spada u mikroelemente koji su nam potrebni u malim količinama. U tijelu ga ima 1,3 do 2,3 g, uglavnom se nalazi u stanicama i najkoncentriraniji je unutarstanični mikroelement. U formi kompleksa s proteinima nalazi se u gotovo svim organima, najviše u prostati, zatim u jetri, bubregu, slezeni, gušterači, plućima, mišićima, mozgu i koži. Nalazimo ga i u tjelesnim tekućinama: slini, želučanom soku, žuči, znoju i krvnom serumu odnosno plazmi. Njegov prijelaz u tkiva pomaže vitamin C. Dnevno se normalnom prehranom unosi 10 do 15 mg tog cinka, najviše kroz hranu bogatu bjelančevinama (meso, riba, mahunarke, mlijeko i mliječni proizvodi).

Potrebe za cinkom

  • za rast i razvoj novih stanica
  • sudjeluje u procesu sinteze proteina i kolagena
  • poboljšava funkcije mozga
  • sudjeluje u održavanju konfiguracije molekule RNA
  • potiče na proizvodnju i izlučivanje inzulina u gušterači
  • ubrzava zacjeljivanje rana
  • jača imunološki sustav (pomaže dozrijevanje T limfocita)
  • skraćuje vrijeme trajanja virusnih infekcija
  • utječe na rast i razvoj reproduktivnih organa
  • pomaže smanjenju kolesterola
  • jača duh, osnažuje organizam, "podiže" raspoloženje
  • smanjuje apsorpciju i taloženje teških metala u tijelu (olovo, kadmij)

Stranica: [1] 2 »