Psihijatrija

Tajna veza depresije i imuniteta

Stresni hormoni odgovorni su za nastanak depresije i za snižen imunitet, zabilježen kod većine depresivnih pacijenata

Samostalna i stručna pomoć

Kako si ipak možemo pomoći? Budući da je stres tipičan, iako ne i jedini, ali ni nužan okidač depresije i sniženog imuniteta, potrebno je kontinuirano primjenjivati komplementarne antistresne tehnike relaksacije i tjelesne rekreacije.

Relaksacija putem autogenog treninga, joge ili meditacije jedan je krak samopomoći protiv prestresiranosti, a drugi je bavljenje sportskim aktivnostima svaki ili barem svaki drugi dan.

Prehrambeni dio protustresne strategije obuhvaća namirnice bogate složenim ugljikohidratima (tjestenina, integralne žitarice, svježe voće i povrće, mahunarke, crna riža, krumpir), namirnice pune triptofanom (puretina, piletina, jaja, mliječni proizvodi i morski plodovi), zatim unos esencijalnih kiselina omega-3, cijelog kompleksa vitamina B te magnezija i cinka.

Posjedovanje široke društvene mreže izvanredno je važno i ljekovito u kontekstu depresije i oslabljenog imuniteta, no druženje nije uputno predlagati kao terapiju ili prevenciju, jer ono nije svakome dostupno. Bogatstvo društvenog života ne ovisi samo o odluci pojedinca, nego i o njegovu socijalizacijskom potencijalu i privlačnosti.

Mnogima treba profesionalna pomoć da prevladaju stres i depresiju. Sintetski antidepresivi pomažu ne samo zamaskirati neugodne osjećaje koji prate depresiju, nego djeluju i dubinski tako što na dulji rok smanjuju lučenje stresnih hormona i usporavaju razgradnju neurohormona koji djeluju antidepresivno.
Kognitivno-bihevioralna psihoterapija, kao i drugi oblici savjetovanja, osobito suportivna psihoterapija za pružanje moralne potpore, također pomažu ljudima da premoste stresnu situaciju i s više optimizma gledaju prema budućnosti.

Pučki savjeti više škode nego što pomažu

I popularno-psihološke rubrike načule su da osobe s depresijom imaju slabiji imunitet, no uspijevaju formulirati samo savjete na razmeđi komičnog i uvredljivog.
Neshvaćanje da je depresija neurofiziološki poremećaj, a ne fiktivno stanje koje potječe od nezrelosti, razmaženosti ili pogrešnog razmišljanja, dovelo je do izvrtanja stvari i brkanja uzroka i posljedica. Tako će dobronamjerni laik, ne bi li upozorio na opasnost od depresije, poručiti da "nije dobro biti depresivan, jer depresija snižava imunitet". "Trgnite se iz depresije, jer vam ona škodi zdravlju", sukus je savjeta koje daju popularni psiholozi diljem svijeta. Jednako bi razumno bilo reći paraliziranoj osobi da "ne bude nepokretna, jer to nije dobro za tonus mišića".
Ono što povezuje depresiju sa sniženim imunitetom nisu depresivni osjećaji poput potištenosti, tuge i pesimizma, niti je te osjećaje moguće ukloniti voljom i odlukom. Veza se očituje upravo u njihovoj zajedničkoj neurofiziološkoj podlozi.