Gorka ognjica
Ekstrakt ove biljke smanjuje pretjerano stvaranje kiseline u želucu,
olakšavajući istodobno probavu i u slučaju nedostatna lučenja
Druge biljke slična djelovanja
Problem dispepsije (loše probave) boljka je koja prati ljude otkako postoje. Stoga postoji cijeli niz biljaka, najčešće gorkih, koje su se koristile za slične namjene. Njih dijelimo u četiri grupe:
- biljke koje djeluju na regulaciju lučenja probavnih sokova u želucu, poput gorkog pelina (Artemisia absinthium), srčanika (Gentiana lutea) i kičica (Centaurium erythraea) - poznatije su kao aperitivi koji pospješuju probavu
- biljke koje pospješuju rad žuči, poput listova artičoke (Cynara scolimus) i korijena maslačka (Taraxacum officinale) - koriste se kod ljudi s nedostatnim stvaranjem žuči potrebne za normalno odvijanje probave masti
- spazmolitičke biljke, poput svima poznate kamilice (Chamomila recutita), stolisnika (Achilea millefolium) i matičnjaka (Melissa officinalis) - smanjuju bol nastalu zbog grča mišića probavnog kanala
- protuupalne biljke, poput korijena sladića (Glycyrrhiza glabra) - smanjuju upalne procese nastale zbog dugotrajnih tegoba probavnog sustava (npr. gastritisa).
Postoje biljke koje iskazuju i nekoliko oblika djelovanja, poput ljekovite anđelike (Angelica archangelica), olakšavajući stvaranje probavnih sokova i djelujući spazmolitično (ublažavaju grčeve). Gorka ognjica pripada ovoj grupi biljaka koje, djelujući na više načina, maksimalno olakšavaju tegobe u probavnom sustavu. Toj klasi biljaka katkad se pribrajaju i tipično karminativne biljke (smanjuju nadutost), poput kima (Carum carvi), anisa (Pimpinella anisum) i komorača (Foeniculum vulgare). Gorka ognjica u takozvanim fiksnim preparatima često se nalazi u smjesama upravo u kombinaciji s navedenim biljkama.
Kontraindikacije i nuspojave
Gorka ognjica je sigurna biljka. Ipak, oprez je potreban kod težih upalnih problema želuca i ulceracija u probavnom sustavu. Vrlo rijetko može se javiti preosjetljivost na kemijske tvari iz biljke. Ne preporučuje se djeci predškolske dobi.

Stranica:
«
1
[2]
|