Interna medicina

 ostali članci
  

Hodanjem protiv kroničnih bolesti

  

Otporni na prijelome

  

Nagla bol koja simulira hitnost

  

Misterij probavne cijevi

  

I umjereni gubitak težine pruža medicinsku korist

svi članci »

Anketa

 
U slučaju nepodnošenja, mlijeko i mliječnih proizvoda:
izbacim ih iz prehrane
potražim savjet liječnika
potražim savjet u ljekarni



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Interna medicina

Debljina i hormonska neravnoteža

Podijeli

Autor:
prof. dr. sc. Vanja Zjačić Rotkvić, dr. med., spec. internist - endokrinolog i dijabetolog
objavljeno u broju 29 (4/03)

Debljina i hormonska neravnoteža

U pretilih osoba se opaža čitav niz hormonskih promjena, ali, suprotno uvriježenim pretpostavkama da su hormonske promjene uzrokom debljine, one su najčešće njezina uobičajena komplikacija. Tjelesnu masu regulira izuzetno složen sustav neuroendokrinih čimbenika, učinak kojih ovisi o aktualnoj energijskoj ravnoteži, a pretilost, koja predstavlja suvišak masnog tkiva, nastaje kao posljedica dugotrajno pozitivne energijske ravnoteže.

Za specijalističke savjete o liječenju pretilosti možete se obratiti i internistima:
prof. dr. sc. Tomislav Čabrijan
tel: 01/466 63 49; 466 63 50
Internistička ordinacija
doc. dr. sc. Ivo Rotkvić
prof. dr. sc. Mate Sučić
tel: 01/383 23 44
Internistička ordinacija
Poliklinike Sunce

Masno tkivo nije biološki neaktivna energetska rezerva, već aktivan sustav koji luči čitav niz hormona. Regulaciju unosa i utroška energije objedinjava središnji živčani sustav, u koji dolaze signali o prehrambenom statusu organizma i na temelju kojih slijedi regulacija funkcija svih endokrinih žlijezda. Glavni signali o količini masnog tkiva, koji se upućuju u centre za regulaciju apetita i potrošnje energije u hipotalamusu, su inzulin (luči ga gušterača) i leptin (luče ga masne stanice), čija je razina u plazmi proporcionalna količini masnog tkiva u organizmu. Oba hormona u hipotalamusu stimuliraju živčane putove, odgovorne za smanjenje apetita i kalorijskog unosa te za povećanje potrošnje energije, a koče živčane putove koji stimuliraju stvaranje novih energetskih rezervi u organizmu (anabolički procesi). U hipotalamusu se sintetiziraju i izlučuju u cirkulaciju hipofize hormoni koji ili stimuliraju ili koče lučenje hormona hipofize. Informacija o količini masnog tkiva i potrebi prevladavanja anaboličkih ili kataboličkih procesa u organizmu utječe upravo na lučenje tih hipotalamičkih faktora.

Osim o količini masnog tkiva, funkcija endokrinog sustava ovisi i o rasporedu masnog tkiva. Tako su endokrinološki poremećaji češće opaženi u žena i muškaraca s centralnom debljinom, odnosno nagomilavanjem masnog tkiva u području trbuha.
 
S debljinom se najčešće povezuju poremećaji u lučenju hormona rasta, kortizola i spolnih hormona tj. promjene u funkciji hipotalamo-hipofizarno-adrenalno-gonadalne osovine.
Osnovno lučenje hormona rasta u odraslih pretilih osoba je normalno ili smanjeno, a porast njegovog lučenja na fiziološke ili farmakološke stimuluse je smanjen. Iako se zbog smanjene produkcije hormona rasta može očekivati smanjena razina njegovog posrednika u metaboličkim učincima, a to je somatomedin ili čimbenik rasta sličan inzulinu I (IGF I), njegova razina je povišena. IGF I koči lučenje hormona rasta, a na njegovu razinu očito djeluju i drugi čimbenici kao što su vezni proteini i sam inzulin. Odgovor hormona rasta na hipoglikemiju ili farmakološke stimuluse popravlja se primjenom lijekova koji imaju centralno supresivno djelovanje na apetit (inhibitori pohrane serotonina i noradrenalina).

Funkcija štitne žlijezde u pretilih osoba najčešće je nepromijenjena. Razina tiroksina (T4) je normalna i na nju ne utječe prejedavanje ili gubitak težine, dok se razina trijodtironina (T3) brzo mijenja u odgovoru na prehranu. Smanjeni sadržaj ugljikohidrata u hrani i gladovanje akutno snižava razinu T3, dok povećani kalorijski unos povisuje T3 i u normalno teških i u pretilih osoba kavkaske rase. Razina tireotropnog hormona (TSH), kojeg luči hipofiza i koji kontrolira funkciju štitnjače, u pretilih osoba je najčešće normalna i ne mijenja se tijekom gladovanja.

U eksperimentalnoj pretilosti odstranjenje nadbubrežnih žlijezda sprječava daljnji razvoj debljine ili je čini reverzibilnom. Obrnuto, samo male količine glukokortikoida dovoljne su za progresiju debljine. Centralni tip debljine tipičan je za Kušingov sindrom (suvišak hormona kore nadbubrežne žlijezde), dok je u Adisonskoj bolesti (nedostatak hormona kore nadbubrežne žlijezde) prisutan manjak tjelesnih masti. U debljini je sačuvan normalni dnevni ritam lučenja kortizola i adrenokortikotropnog hormona (ACTH). Međutim, povećan je metabolizam kortizola u jetri.

U pretilih muškaraca snižena je razina testosterona, što se smatra posljedicom smanjene razine bjelančevina na koje je testosteron vezan. Razina slobodnog i biološki aktivnog testosterona je normalna u umjereno pretilih muškaraca, dok je u ekstremno pretilih i ona snižena.

U pretilih djevojčica nastup prve menstruacije javlja se ranije nego u normalno teških djevojčica, a pretile pacijentice češće imaju neuredne menstrualne cikluse. Žene koje se liječniku obraćaju zbog pojačane dlakavosti i izostajanja ovulacija u prosjeku su 14 kg teže od žena koje nemaju menstrualnih poremećaja. Tijekom uspješnih trudnoća češće su komplikacije u vidu povišenog krvnog tlaka, eklampsije kao i porodi carskim rezom. Pretilost koja u žena započinje u tinejdžerskoj dobi često je u odrasloj dobi komplicirana neplodnošću i sindromom policističnih jajnika, ali smanjivanjem tjelesne težine hormonski poremećaji se popravljaju. U pretilih žena u postmenopauzi razina estrogena u krvi koji se stvaraju pretvorbom u masnom tkivu viša je nego u normalno teških, što se povezuje i s povećanom učestalosti karcinoma dojke u istoj populaciji. Nastup menopauze u pretilih žena također je u prosjeku četiri godine raniji.

U zaključku možemo reći da promjene na svim razinama funkcije endokrinog sustava, osim što dodatno umanjuju kvalitetu života pretilog bolesnika, mogu predstavljati i problem u diferencijalnoj dijagnozi prema primarnim endokrinološkim poremećajima.


Za specijalističke savjete o liječenju pretilosti možete se obratiti i internistima:
prof. dr. sc. Tomislav Čabrijan
tel: 01/466 63 49; 466 63 50
Internistička ordinacija
doc. dr. sc. Ivo Rotkvić
prof. dr. sc. Mate Sučić
tel: 01/383 23 44
Internistička ordinacija
Poliklinike Sunce