Otorinolaringologija

 ostali članci
  

Govor bez uporabe ruku - kako ovladati tehnikom

  

Zašto djeca kašlju?

  

Ljeto pogoduje upalama

  

Virusna opsada ždrijela

  

Kada i zašto operirati tonzile

svi članci »

Anketa

 
Probiotici nove generacije
sadrže više različitih probiotičkih sojeva u visokim koncentracijama
sadrže jedan probiotički soj u visokoj koncentraciji
sadrže manje probiotičkih sojeva, ali nude veću zaštitu organizma
uzimaju se samo za vrijeme trajanja antibiotske terapije



» Rezultati
» Ostale ankete
Pretraživanje
 
Newsletter
 

Otorinolaringologija

Posumnjajte i na alergiju

Podijeli

Autor:
prof. dr. sc. Tomislav Baudoin, dr. med., spec. otorinolaringolog, voditelj Referentnog centra za pedijatrijsku otorinolaringologiju MZSK RH
objavljeno u broju 65 (04/09)

Posumnjajte i na alergiju

U usporedi sa zdravim vršnjacima, kod djece oboljele od alergijskog rinitisa učestalije su i neke nealergijske bolesti

Stranica: [1] 2 »

Alergijski rinitis je upala sluznice nosa koja nastaje nakon ponovljenog kontakta s nekim alergenom, a karakterizira je curenje iz nosa, svrbež nosa i očiju, kihanje i začepljenost nosa.

Na opseg problema upozoravaju najnovija predviđanja Svjetske zdravstvene organizacije da će do 2020. u Europi jedno od dvoje djece imati alergijski rinitis. Alergije, odnosno atopijske bolesti, najčešće su upravo u dječjoj dobi i oko 80 posto njih razvije se do dvadesete godine života. Prema istraživanjima u Skandinaviji, alergije su najčešća kronična bolest djece predškolske dobi - čak više od 40 posto djece predškolske dobi u Švedskoj i Finskoj ima alergijski rinitis. Crne prognoze, a i sadašnji epidemiološki podaci, govore koliki je javnozdravstveni problem alergijski rinitis u djece.

Sastavni dio alergijskog marša

Alergijski rinitis rijetko je izolirana bolest u djece, odnosno vrlo često je dio takozvanog alergijskog marša. Ta zanimljiva sintagma zajednički je naziv za progresiju alergijskih bolesti koje se javljaju u djetinjstvu i nadovezuju jedna na drugu tijekom razvoja.

Naime, djeca alergičari u prve dvije godine života razviju alergiju na hranu i alergijski dermatitis, zatim se razvija alergijska astma, najčešće u dobi oko sedme i osme godine života, te alergijski rinitis koji se počinje javljati nakon druge godine, a najviše je oboljelih u dobi oko 15 godina, odnosno u pubertetu. Scenarij nije uvijek takav, a uz primjerenu terapiju može se zaustaviti.

Osim navedenih atopijskih bolesti, alergijski rinitis je često udružen i s nekim nealergijskim bolestima koje su učestalije u djece s alergijskim rinitisom nego u zdrave. To su prehlade, odnosno akutne infekcije gornjih dišnih putova, upale sinusa, upale uha i kronični kašalj.

Ipak, najvažnija je povezanost alergijskog rintisa s astmom, s obzirom na to da ta bolest može životno ugrožavati dijete više nego druge spomenute. Naime 50 posto djece sa sezonskim alergijskim rinitisom (peludnom hunjavicom) razvija astmu, 80 posto astmatičara ima alergijski rinitis, a preosjetljivost nosne sluznice na nespecifične podražaje (poput jakih mirisa, duhanskog dima ili hladnog zraka) ima 100 posto astmatičara.

Alergijski rinitis može znatno narušiti kvalitetu života djeteta. Neliječena djeca su razdražljiva, imaju smetnje koncentracije, loše spavaju, iscrpljena su i često neuspješna ili manje uspješna u školi u usporedbi sa zdravim vršnjacima. Nadalje, taj neuspjeh povezan je i s čestim izostancima iz škole, jer prema statistikama u zapadnom svijetu, djeca zbog alergijskog rinitisa na godinu izgube milijune školskih sati.

Što mu pogoduje

Jedan od čimbenika rizika razvoja alergijskog rinitisa je pozitivna obiteljska anamneza. Ako je jedan roditelj alergičar, vjerojatnost da to bude i dijete je 30 posto, a ako su oba roditelja alergičari, taj postotak se penje i do 50 posto.

Uz to, djeca s višim socioekonomskim standardom češće obolijevaju od alergije, u usporedbi s djecom s nižim standardom. Veći rizik imaju i djeca koja su više izložena kućnim alergenima, primjerice kućnoj prašini, ili pak ona koja imaju kućne ljubimce. I djeca koja žive u stanu s pušačima, dakle koja su izložena duhanskom dimu, imaju znatno veći rizik da im se razviju alergijski rinitis i astma te s vremenom pogoršaju simptomi tih bolesti.

Stranica: [1] 2 »